Migracije: EU braniti izvan granica EU-a

Sve veći broj migranata u BiH - od početka lipnja ih je ušlo više od 500 - ali i porast slučajeva krijumčarenja ljudima i ilegalnog prelaska granica, odnosno sigurnosni, ali i humanitarni aspekti suočavanja s migrantskom krizom, bili su povod ministarske konferencije “Suočavanje s izazovima mješovitih migracija u regiji”, u organizaciji Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Sarajevu.

Dok je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić govorio o ozbiljnosti situacije i načinima na koje se BiH nastoji suočiti sa sve većim brojem izbjeglica, njegove kolege iz EU-a, što je i očekivano, više su se brinuli za vanjske granice Unije i granice Schengena, budući da je jasno da se migranti nemaju namjeru zadržavati u BiH, već njihov krajnji cilj ostaju zemlje zapadne Europe.

U tom smislu, kako je rečeno, potrebno je unaprijediti komunikaciju i suradnju sigurnosnih struktura u regiji, a EU će biti tu da pomogne.

“Od studenog prošle godine vidimo da se broj ilegalnih migranata koji dolaze iz Grčke, preko Albanije, Crne Gore i BiH povećava. Mislimo da je krajnje vrijeme da svi zajedno osiguramo da migracije budu pod kontrolom, jer samo dobro koordiniranom akcijom možemo svladati različite situacije”, izjavio je Boštjan Šefic, državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Slovenije.

Suradnja ili mjere

Šefic je naglasio kako je potrebna politička volja za što bolju suradnju šefova policija u regiji, kao i suradnju regije s EU-om, a što je spomenuto i u zaključcima sastanka direktora policija u Brdu kod Kranja u srijedu, 6. lipnja. “Upozoravam da je trend negativan i mora se odmah pristupiti realizaciji mjera jer ne bi bilo dobro da članice EU-a budu prinuđene posezati za nekim unilateralnim mjerama. To bi bilo jako loše, ali mi moramo zaštititi vanjske granice EU-a i granice Schengena, pa je moja poruka da je bitno da surađujemo i da osiguramo stabilnost regije”, naglasio je Šefic.

Dodao je još da Slovenija svakako podržava priključenje država Zapadnog Balkana Uniji, ali da “suradnje treba biti s obje strane”, te je citirao i svoje kolege iz susjedne Hrvatske da “države Zapadnog Balkana moraju pored svojih interesa gledati i na interese EU-a”.

Šef austrijske savezne policije Franz Lang naglasio je kako je krajnje vrijeme da se razgovara o konkretnim mjerama kako bi se spriječila repriza migrantske krize iz 2015. godine. “EU je razvio niz instrumenata i taktika kako bi se spriječila trgovina ljudima i kako bi se bolje uspoređivali biometrijski podaci”, rekao je Lang koji je na konferenciju u Sarajevo doputovao umjesto austrijskog ministra unutarnjih poslova čiji je let iz Bruxellesa, kako je rečeno, kasnio.

Jedan od važnijih austrijskih ciljeva je, dodao je on, da se sve zemlje, pa i zemlje Zapadnog Balkana, uključe u to i zajednički sudjeluju u rješavanju “ove situacije”.

“Neatraktivna” europska zemlja za migrante

Lang je pokušao odgovoriti i na pitanje da prokomentira nedavnu izjavu danskog premijera Larsa Lokkea Rasmussena, a koju je podržao i austrijski kancelar Kurz, da “nekoliko zemalja EU-a razmatra formiranje kampova za tražitelje azila u nekoj europskoj zemlji koja nije članica EU-a”. Prema medijskim izvještajima, Njemačka, Nizozemska i Austrija podržale su takav stav, objašnjavajući kako bi na taj način bilo omogućeno značajno poboljšanje europskog sustava dodjele azila.

“Već neke tri godine se vodi diskusija o tome da se u kontekstu migracija koje idu u smjeru EU-a formiraju određeni centri izvan EU-a, u kojima bi migranti tražili azil, gdje bi se registrirali, gdje bi bio provjeren njihov identitet”, rekao je Lang. Nije, međutim, precizirao bi li se i BiH mogla naći na popisu tzv. “neatraktivnih” zemalja koje bi mogle ugostiti azilantske kampove Europske unije.

“Spominjale su se zemlje poput Ukrajine i Egipta, ne znam o kojim se zemljama trenutno govori. Sustav je da se proba doći što bliže izvoru migracijskih kretanja kako bi se migranti blizu izvora registrirali, pa da se odluči kako da idu dalje”, pojasnio je Lang. Dodao je i da je vrlo važno spriječiti da migrantske rute budu duge i opasne, kao što su sada, već da se migrantima što prije pruži pomoć.

Ne smije se ponoviti 2015.

Premda dolazi iz zemlje članice EU-a, Boštjan Šefic kaže da za takve planove nije čuo. Navode danskog premijera nisu komentirali ni bosansko-hercegovački dužnosnici, no ministar Mektić složio se s dužnosnicima EU-a da se kriza iz 2015. godine ne smije ponoviti.

“Svi se moramo osvijestiti i vratiti se realnim činjenicama. (...) Sve države u regiji moraju stvoriti vlastitu bazu biometrijskih podataka i ta baza mora biti kompatibilna s bazama u EU-u”, rekao je ministar Mektić. Na taj način, pojasnio je, spriječilo bi se da osobe koje su već boravile ili tražile azil u zemljama EU-a to opet čine, možda pod drugim identitetom.

U tom smislu, dodao je, bitno je poštivati sporazume o readmisiji - vraćanju ilegalnih migranata, čime bi se dalo do znanja da sustavi u zemljama “nove” Balkanske rute funkcioniraju i da neće biti dozvoljena njihova zloupotreba. Mektić je također naglasio kako treba “jačati vlastite kapacitete naših službi i materijalno i tehnički”, u čemu bi mogle pomoći zemlje EU-a.

Očekivanja velika, a pomoć?

“Nužno je svim zemljama na migracijskom putu, prije svega Grčkoj, pomoći i to financijski i u vidu kadrova, s obzirom da su pod najvećim pritiskom, a to isto važi za sve zemlje na migracijskom putu. Kolege iz Albanije i Makedonije točno su  precizirale što im je potrebno - da im pomognemo financijama, logistikom i stručno”, naglasio je Boštjan Šefic iz slovenskog Ministarstva unutarnjih poslova.

U tom kontekstu, kako je rekao, i BiH bi, osim onoga što od nje očekuju u ‘pograničnim’ EU-zemljama, mogla očekivati i pomoć Europske granične agencije Frontex, kako u financijskom, tako i u kadrovskom i stručnom smislu. U svakom slučaju, nitko od prisutnih nije spominjao konkretnu pomoć, niti konkretne iznose moguće pomoći BiH za nošenje s migrantskom krizom.

Dok pomoć ne stigne, BiH se vlastitim snagama pokušava nositi s izazovom sve većeg broja migranata. “Mi kao država moramo stvoriti sve uvjete, da se pruži humanitarna pomoć migrantima, ali ta humanitarna pomoć mora se odvijati na točno određenim mjestima”, naglasila je ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac. Dodala je kako je BiH migrantima na raspolaganje stavila sve kapacitete i nastavit će se truditi da im pomogne, jer “nijedna država ne želi da im se migranti hrane po parkovima”. “Migranti moraju biti adekvatno smješteni u kapacitete koje država mora osigurati. Na nama je da pronađemo te smještajne kapacitete”, zaključila je ministrica Borovac.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.