Mesić i crkva - on šumom ona drumom

„Predsjednik Mesić je na kraju svojeg drugog mandata, što znači da je on na dužnosti predsjednika od 2000. godine. On je predsjednik Republike, vrhovni zapovjednik ili vrhovnik, dakle, ako je smatrao da je trebalo iz vojarni maknuti raspela ili neke druge vjerske simbole, imao je vremena to davno prije učiniti“, konstatirao je novinar Jutarnjeg lista, Inoslav Bešker dodajući da ako je predsjednik smatrao da to treba učiniti, onda ne putem radija već je trebao izdati zapovijed ili ukaz da se to provede. „Naravno to bi izazvalo turbulencije i prosvjede“, nastavlja Bešker.

„Pretpostavljam da je predsjednik Mesić reagirao zbog toga što je iziritiran, jer ga glasilo zagrebačke nadbiskupije „Glas koncila“ proziva kao veleizdajnika i slugana, a njegovo veleizdajničko ponašanje bi se sastojalo u tome što je poštivao Haški sud i odazvao se kao svjedok i što je kao predsjednik predao dokumente koji su se nalazili u uredu Predsjednika Republike“, objašnjava dopisnik Jutarnjeg lista.

O ovom pitanju u Saboru a ne na radiju

„Budući da je list kardinala Bozanića na brutalan način nasrnuo ne na instituciju predsjednika republike nego konkretno na građanina svjedoka Stjepana Mesića, imam dojam da je građanin Stjepan Mesić iskoristivši ovdje instituciju predsjednika Republike otvorio pitanje koje je legalno i legitimno otvoriti, ali koje bi se u nekakvom normalnom sustavu otvaralo unutar Sabora, a ne u radijskoj emisiji“.

Pokušali smo dobiti reakcije Hrvatske biskupske konferencije (HBK), ali nismo ih dobili. Zbog čega takva reakcija HKB-a?

„Ostali biskupi se drže toga da 'Glas koncila' nije njihovo glasilo, premda ga u svojim biskupijama drže kao svojim i on ima svoje dopisnike u svakoj od arhedijeceza u Hrvatskoj. Biskupi puštaju da se Bozanić kuha u vlastitom sosu, odnosno ostavljaju da se unutar zagrebačke Nadbiskupije isprofilira stav da li je glavni urednik i komentator 'Glasa koncila' Ivan Miklenić koji je istupio svojim stavom učinio dobro za lik i djelo kardinala Bozanića ili je naprotiv naudio liku i djelu kardinala Bozanića. Dok se to ne izvaže teško da će biti drugih reakcija“, smatra novinar Bešker dodajući kako

'Glas koncila' nije glasilo drugih biskupa niti ostalih biskupija u Hrvatskoj, niti HBK.

Bešker nastavlja kako je predsjednik Mesić tražio da se biskupi ograde od pisanja 'Glasa koncila'. „Oni to formalno gledano nisu dužni, kardinal Bozanić, nadbiskup zagrebački također nije dužan da se na to odazove, samo kod njega kao nakladnika vrijedi da se smatra da je suglasan onaj koji šuti, odnosno smatra se da je dao svoj prešutan konsensus“.

Radi se o političkoj borbi

„Riječ je o političkoj borbi, ne o meritumu, jer da je riječ o meritumu onda bismo raspravljali i sigurno je, mi bi o tome raspravljali i u novinama".

"I dok se u Hrvatskoj ponovno zaštravaju odnosi na relaciji Pantovčak – Kaptol u nekih drugim europskim državama stanje je vrlo šareno.

Tako sada u Španjolskoj gdje je vlada socijalističkog premijera Zapatera izlazi s prijedlogom novog zakona o vjerskim slobodama u kojima kani ukloniti vjerske simbole iz javnih učionica, a naravno ne iz privatnih. U Francuskoj su uklonjeni svi vjerski simboli s javnih mjesta, a u Italiji, gdje nema propisa osim ako ne računamo onaj zakon iz 1923. koji koji kaže da u sudnicama mora biti izvješen portret kralja i raspelo, a kralja baš i nema u Italiji u posljednjih nekoliko desetljeća, objašnjava rimski dopisnik Jutarnjeg lista Inoslav Bešker.

Situacija u Europi šarena

Situacija u Europi je vrlo šarena, razdvojiti javni prostor laičke države u kojoj će se svaki građanin bez obzira na svoj svjetonazor i vjeru osjećati ravnopravnim, od onoga prostora u kojem svaki građanin ima pravo iskazivati svoju vlastitu vjersku pripadnost i svoj svjetonazor je prilično 'piplav' posao i tom poslu sigurno ne pridonose uzburkane strasti niti sukobi izazvani taštinom.

„Pitanje jest bitno i važno ali nikako ne mogu razumjeti zašto je na ovaj način pokrenuto i zašto je izabran radijski medij umjesto da institucionalni organi to rade institucionalnim putem“, pita se na kraju Inoslav Bešker, novinar Jutarnjeg lista.

Autor: Alen Legović

Odgovorna urednica: Snježana Kobešćak