Meka: toplinski val prijeti hodočasnicima

Ovogodišnje islamsko hodočašće u Meku hadž, koje počinje 14. lipnja, neće biti samo iskustvo koje se doživi jednom u životu. Za oko dva milijuna muslimana iz oko 180 zemalja koji putuju u Saudijsku Arabiju, to će biti i fizički izazov jer će temperature biti iznad prosjeka.

"Vremenske prilike, koje se očekuju za vrijeme hadža ove godine, karakterizira povećanje temperatura za 1,5 do 2 stupnjeva iznad prosjeka, koje su do sada vladale u Meki i Medini," rekao je šef nacionalnog Meteorološkog zavoda Saudijske Arabije Ayman Ghulam.

Za Meku, koja je u srcu petodnevnog hodočašća, ovo povećanje najvjerojatnije znači prosječnu temperaturu od oko 44 stupnjeva celzijusa na dan.

Kako bi ublažili očekivanu vrućinu, Saudijci su sve glavne trgove u Meki i Medini opremili sistemima za prskanje vode i mobilnim stanicama za vodu. Također, prizemlje odnosno pod Velike džamije u Meki, kao i okolni šatori, bit će klimatizirani, obećale su saudijske vlasti.

Boravak na otvorenom je dio hadža

Međutim, hadž se ne može obaviti samo u klimatiziranim uvjetima. Usprkos vrućini, uključuje do 30 sati boravka na otvorenom, uključujući stajanje na ravnici planine Arafat jedan dan između izlaska i zalaska sunca i hodanje nekoliko sati po rubnim dijelovima Meke.

S druge strane, službena platforma saudijskog kraljevstva za planiranje hadža, hodočašća koje, kako to nalaže vjera, svaki sposoban musliman mora obaviti jednom u životu, naglašava da je iscrpljenost od vrućine jedan od najvećih rizika hodočašća.

2023. temperatura je također porasla na 48 stupnjeva. Oko 8.400 hodočasnika patilo je od stresa uzrokovanog vrućinom, pisale su tada lokalne novine Saudi Gazette.

Međutim, stvarni broj slučajeva bio je vjerojatno mnogo veći, jer nisu svi bili primljeni u klinike zbog toplotnog udara, iscrpljenosti, vrtoglavice ili dehidracije.

Nadalje, nedavna studija objavljena u časopisu Journal of Travel Medicine navodi da su hodočasnici iz manje toplih zemalja 4,5 puta skloniji umrijeti nego lokalno stanovništvo, koje je više naviklo na tako visoke temperature.

Ali rastuće temperature, uzrokovane klimatskim promjenama ne ugrožavaju samo hodočasnike.

Potrebna promjena klimatske politike

Nedavna studija koju je objavio Saudijski kraljevski univerzitet za znanost i tehnologiju Kralj Abdullah potvrdila je da su se temperature povećavale za 0,4 stupnjeva svakih deset godina u posljednjih 40 godina.

"Prema najekstremnijem scenariju, temperature na Arapskom poluotoku mogle bi porasti za 5,6°C do kraja stoljeća," stoji u studiji.

"Nekoliko scenarija pretpostavlja da bi neki dijelovi Arapskog poluotoka mogli postati nepodobni za život do kraja ovog stoljeća," rekao je za DW Tobias Zumbrägel, istraživač na odjelu za „Humanu geografiju" na Sveučilištu Heidelberg.

Kratkoročna rješenja, poput ovlaživanja zraka, koja imaju za cilj učiniti vrućinu podnošljivijom za hodočasnike, samo naglašavaju do koje mjere zemlja već pati od posljedica klimatskih promjena, dodao je Zumbrägel.

"Klimatske promjene u Saudijskoj Arabiji manifestiraju se ogromnom vrućinom i privremenim toplotnim valovima, a imaju i mnogo širi spektar posljedica," dodao je Zumbrägel.

„Za očekivati je više pješčanih i drugih oluja, porast razine mora i manje vode u već sada ekstremno suhoj regiji", istakao je Zumbrägel.

Ipak, Saudijska Arabija se snažno zalaže za energetsku transformaciju - koja je dio ekonomske i društvene preobrazbe pod nazivom "Vision 2030" - koja ima za cilj udaljiti se od prodaje nafte i plina i fokusirati se na širenje obnovljivih izvora energije. Na ova transformacija se odvija manjkavo i u dijelovima kontradiktorno, upozorava istraživač Zumbrägel.

Ali s jedne strane, Saudijska Arabija je jasno opredijeljena za prelazak na zelenu energiju.S druge strane, ona i dalje ostaje jedan od vodećih svjetskih izvoznika nafte.

"Također, upotreba tehnologija poput vodika, je problematična zbog velike količine vode koju iziskuje i to u regiji koja ionako ima problem s vodoopskrbom," rekao je Zumbrägel.

Još jedan primjer je budući park "Kralj Salman" u Rijadu, koji se promovira kao najveći svjetski park za slobodno vrijeme s raskošnim zelenim površinama.

"Tako veliki zeleni projekti pogoršavaju problem sa vodom," kaže Zumbrägel, dodajući da "ove kontradikcije pokazuju da se klimatske promjene shvaćaju ozbiljno, ali da se prilagođavanje radi samo u određenim sektorima, dok drugi aspekti dobivaju malo pažnje."

Po njegovom mišljenju, politika, koja se fokusira na međunarodnu suradnju i istraživanje bila bi prikladnija za zaštitu stanovništva kao i hodočasnika od stalnih klimatskih promjena.

Potrebna regionalna suradnja

Andrew Gilmour, bivši pomoćnik generalnog sekretara UN-a za ljudska prava i autor knjige pod nazivom „Goruće pitanje: Klima i konflikt – Zašto je to važno?" (The Burning Question: Climate and Conflict — Why Does it Matter?) i ujedno izvršni direktor njemačke zaklade Berghof, ide korak dalje.

On smatra da je ključ za ublažavanje klimatskih promjena na Bliskom istoku prekogranična saradnja. U ovoj regiji, temperature se nastavljaju povećavati dvostruko brže nego u ostatku svijeta, prema navodima Yale Climate Connections - multimedijalnoj neprofitnoj organizaciji specijaliziranoj na klimatske promjene.

"Saudijska Arabija ima veliku sreću što posjeduje državni investicijski fond, u kojem je masa novca, i stoga može diversificirati ekonomiju," rekao je Gilmour za DW. "Ali nadamo se da će bogati proizvođači nafte poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara ili Bahreina također imati volju pomoći drugim zemljama proizvođačima nafte poput Iraka i Libije koje su mnogo siromašnije i nemaju sredstva za ulaganje," rekao je Andrew Gilmour.