Prosvjed i nasilje u Leipzigu – „ogoljeni egoizam“

Više od 20.000 ljudi je u subotu u Leipzigu prosvjedovalo protiv vladinih mjera za suzbijanje pandemije. Skup je najprije tekao mirno, dok policija nije odlučila raspustiti ga zbog nepoštivanja higijenskih mjera. Prema policiji, oko 90 posto sudionika nije nosilo propisane maske, a nije držano ni rastojanje.

Na okupljanje je pozvala organizacija Querdenker koju neki mediji opisuju kao desničarsku.

Nekoliko tisuća demonstranata zadržalo se i kada su prosvjedi postali nasilni. Uz to se u četvrti Connewitz, poznatoj po nazočnosti radikalnih ljevičara, okupilo oko 500 osoba „spremnih na nasilje“, koje su zapalile barikade.

Bilanca ovog dana u Leipzigu bila su 102 kaznena djela, od kojih 14 napada na policajce i 13 nanošenja tjelesnih ozljeda. Bilo je i napada na novinare. Uhićeno je 13 osoba.

Prethodno je Viši upravni sud oborio odluku gradskih vlasti i dozvolio okupljanje do 16.000 osoba, ali bez prosvjedne šetnje, koja se ipak dogodila. Policija pak nije spriječila šetnju već je samo pokušavala kontrolirati masu.

„To je u raznim pogledima bio skandalozan dan“, pišu tamošnje novine Leipziger Volkszeitung. „Najprije je Viši upravni sud dao zeleno svjetlo da se usred grada odigra događaj na kojem bi se u velikom stilu mogao proširiti virus. Onda su došli demonstranti koji su, istina, većinom bili miroljubivi, ali ih nije bilo briga za higijenske mjere."

„Na kraju je država kapitulirala pred razularenom masom kojoj je dopušteno da uradi nešto što ovaj grad nije zaslužio: ljudi koji vjeruju da živimo u diktaturi obišli su krug ulicama oko centra grada – aludirajući tako na šetnje tijekom mirne revolucije 1989. godine. Policija ih je na kraju pustila da to čine jer je, usprkos velikom broju policajaca, bila brojčano nemoćna zaustaviti šetnju", kritiziraju novine iz Leipziga.

Mitteldeutsche Zeitung iz Hallea piše o „oglednom primjeru“ kako su institucije poput sudova i policije upregnute za potrebe organizacija koje su najavile prosvjede, ali koje nisu spremne preuzeti odgovornost „ni za to što se nije držalo rastojanje, ni za obvezu nošenja maske, ni za antisemitske ispade, ni za huligane i neonaciste koji su htjeli pokazati mišiće. Niti za ljevičarske ekstremiste koji su u četvrti Connewitz iskoristili kaotično stanje za svoje ciljeve.“

Minhenski Süddeutsche Zeitung navodi da je radni zadatak policije bio negdje između „nezahvalnog i nemogućeg“ jer je valjalo urazumiti desetke tisuća ljudi. „Ali kada se podvuče crta, nedovoljno je da policija slegne ramenima i kaže da nažalost ništa nije mogla poduzeti. Pa tko onda može?“

Novine Handelsblatt  iz Düsseldorfa pišu da njemački Ustav štiti slobodu mišljenja i okupljanja te da je dobro što njemački sudovi donose odluke u skladu sa zakonom, a ne političkim oportunizmom. „Pozivi na zabranu korona-demonstracija uz argument da se tamo ionako nitko ne pridržava nošenja maske i rastojanja mogu jedino biti streljivo za teoretičare zavjere.“

„Većina građana odlučno podržava politiku Vlade u doba korone. A opet, to ne znači da je svaka pojedinačna mjera smislena i zato je važno da se o tim pravilima raspravlja. Najbolje tamo gdje je i mjesto demokratskim raspravama – u parlamentu“, piše Handelsblatt, uz konstataciju da rasprava u Bundestagu vjerojatno ne bi zadovoljila one koji su demonstrirali u Leipzigu.

„Ali još možemo biti sigurni da prosvjed u Leipzigu predstavlja samo malu manjinu i zato možemo i moramo istrpjeti ono što se tamo događalo. Mi smo narod – a ne oni koji su u subotu prosvjedovali na ulicama bez ikakvog poštovanja, pristojnosti i uviđavnosti“, dodaju ove novine.

Neue Osnabrücker Zeitung zaključuje: „Masovna okupljanja gdje već u najavi nikoga nije briga za nošenje maske jesu ogoljeni egoizam. Jer, pojedinac nema pravo samostalno odlučivati hoće li se izložiti riziku od zaraze – ako tako može postati prijetnja za druge koji se ponašaju pažljivo.“

Priredio Nemanja Rujević