Medicinski turizam u Hrvatskoj
27. srpnja 2009
Medicinski turizam, oblik turizma koji krije ogromne potencijale u Hrvatskoj je još u povojima. Prvi koraci su učinjeni ali zasad nedostaje jasna koncepcija razvoja ove grane turizma kojoj se okreće sve više tradicionalnih turističkih zemalja. U Hrvatskoj se zasad turizam upotpunjen zdravstveni uslugama kreće na individualnoj bazi. Primjer Hannah Neumann, povijesničarke iz Duisburga je tipičan za prosječnog medicinskog turistu koji se odluči posjetiti Hrvatsku: „Prošlog ljeta sam bila kod prijatelja u Puli. I kako je ujak moje prijateljice zubar došla sam na ideju da si dam napraviti dvije zubne navlake. Bila sam jako iznenađana kada sam vidjela koliko je to jeftino i zasad sam jako zadovoljna“.
Istočnoeuropski medicinski turizam
Iskustvo Hannah Neumann iz Duisburga u međuvremenu dijeli nemali broj zapadnoeuropskih turista. Spojiti ugodno s korisnim i još usto uštedjeti pokazalo se čarobnom formulom. Među njemačkim turistima zasad su na prvom mjestu turističko – liječnički posjeti Poljskoj i Mađarskoj. Veliko Blatno jezero usred mađarske ravnice svoju popularnost još vuče iz razdoblja prije pada Željezne zavjese kada je ovo jezero južno od Budimpešte uživalo veliku popularnost među turistima iz tadašnjeg DDR-a. Nakon pada Berlinskog zida istočni Nijemci su se uputili na plaže zemalja koje dotada nisu mogli posjećivati poput španjolskih i grčkih a Balaton je polako pao u zaborav. No ubrzo su štedljivi Nijemci panonsku rivijeru počeli posjećivati iz drugih razloga. Na obali Blatnog jezera počele su početkom ovog desetljeća nicati stomatološke ordinacije koje su gostima sa sjevera ali i iz susjedne Austrije počele po višestruko nižim cijenama nuditi zubarske usluge.
Jeftino ali i loše
Sjenu na istočnoeuropski stomatološki turizam bacio je skandal tijekom kojeg je na svjetlo dana izbila činjenica da istočneuropski zubari uglavnom upotrebaljavaju jeftine kineske materijale što je rezultiralo pucanjem kruna i mostova nakon samo nekoliko mjeseci. Profesor Krešimir Kraljević sa stomatološkog fakulteta u Zagrebu smatra da je upravo u tom aspektu prednost hrvatskih medicinara koji su, kako kaže, bolje obrazovani od svojih istočnoeuropskih kolega i prije svege koriste zapadnoeuropsku tehniku i materijale. Problem s imidžom istočnoeuropskih odredišta bi, kako drže stručnjaci, trebala iskoristiti Hrvatska čiji medicinari i na zapadu još uvijek uživaju visok ugled. U Zagrebu i unutrašnjosti stomatolozi, kada su u pitanju vanjski pacijenti, uglavnom, kako kaže profesor Kraljević, rade s našim ljudima koji tijekom odmora odluče popraviti zube. No u priobalju je situacija drugačija. Tamo pacijenti dolaze s ciljano. Kao i u mnogim drugim segmentima i po pitanju medicinskog turizma Istra je pionir i krči put drugima a u tome joj zasigurno pomaže i blizina granice s Italijom.
Ogroman potencijal
Iako za Europu još ne postoje pouzdana istraživanja, jedna studija provedena s one strane Atlantika pokazuje da je 40 posto Amerikanaca spremno otići izvan granica svoje zemlje u svrhu obavljanja medicinskog zahvata. Naravno pod uvijetom da su ti zahvati jeftiniji nego kod kuće i jednako kvalitetni. Ovaj ogroman gospodarski potencijal, koji bi prema nekim procjenama u sljedeće dvije godine mogao dosegnuti obujam od 100 milijardi dolara godišnje, među prvima su shvatile zemlje dalekog istoka poput Malezije, Filipina koje se pojačano okreću medicinskim tržištima skupog Japana i SAD-a. No i u Europi postoji ogroman potencijal koji bi Hrvatska morala što prije iskoristiti. U tu svrhu je krajem travnja u Vodicama održana prva konferencija o budućnosti medicinskog turizma u Hrvatskoj. Na njoj je zaključeno da je potencijal za rast u ovom segmentu turizma ogroman ali da je potrebno sustavnije povezivanje čimbenika poput hotelijera, liječnika - poduzetnika te investitora.
Do glatkog lica za malo novca
Osim stomatologa u posljednje vrijeme na sve boljem glasu su I hrvatski estetski kirurzi koji sve češće u hrvatsku privlače zapadnu klijetelu. Dinko Tončić, jedan od najpoznatijih hrvatskih estetskih kirurga, ne krije da je jedan od razloga zašto su hrvatski estetski kirurzi sve popularniji na zapadu upravo cijena: dok prosječan lifting lica u Njemačkoj stoji oko 8 tisuća eura u Hrvatskoj se ovaj tretman može dobiti i za polovicu ove svote. Ulazak u Europsku uniju zdravstveni tretman u Hrvatskoj bi trebao učiniti još atraktivnijim jer bi tada usluge hrvatskih liječnika europski pacijenti mogli pokriti ne samo gotovinom nego I zdravstvenim osiguranjem.
Autor: N. Kreizer
Odg. ur.: A. Šubić