Mađarska uoči parlamentarnih izbora

"Mađarska to radi bolje“ – ovaj slogan prati Mađare na svakom koraku. Nalazi se na predizbornim plakatima nacionalkonzervativne stranke Fidesz. Riječ „Mađarska“ uokvirena je strijelicom usmjerenom prema gore. U skladu s tim, od članova Fidesza, a naročito od premijera Viktora Orbana, u posljednje se vrijeme mogu čuti samo priče o uspjehu. Prije četiri godine, Mađarska je bila gotovo „na rubu bankrota“, a sada zemlja ima stabilno i rastuće gospodarstvo, sve je jača i pred njom je „veličanstvena budućnost“, najavljuje Orban.

Uljepšana slika

Međutim, socijalna i gospodarska realnost u zemlji izgleda posve drugačije nego li je predstavljaju Orban i njegova većina u Vladi. Gospodarska kriza daleko je od završetka, zemlja je duboko podijeljena – gotovo trećina od deset milijuna stanovnika, živi u siromaštvu.

Ipak, čini se da će Orban, njegova stranka Fidesz i mala Demokršćanska narodna stranka (KDNP) osvojiti apsolutnu većinu. Barem tako kažu sve predizborne ankete. Možda će Orban, kao i 2010., ponovno osvojiti dvotrećinsku većinu u parlamentu. S druge strane, oporbena socijalističko-liberalna koalicija „Promjena vlade“, sastavljena od pet stranaka, osvaja 25 do 30 posto glasova.

Arhitektura moći

No je li zaista, na Zapadu toliko omraženi Viktor Orban, tako popularan u vlastitoj domovini, kao što to sugeriraju ankete? Samo djelomično, mišljenja su mnogi mađarski analitičari. Publicist i stručnjak za vanjsku politiku Attila Ara-Kovács navodi nekoliko razloga za očekivani izborni trijumf Orbana i njegovog saveza Fidesz-KDNP. "Svojom takozvanom borbom za slobodu, usmjerenom protiv EU-a i svojim nacionalističkim agitiranjem protiv susjednih zemalja, Orban svoje sljedbenike drži u stanju trajne mobilizacije“, kaže Ara-Kovács. Jedan je dio stanovništva, uslijed globalizacije, razvio snažan egzistencijalni strah, a Orban im obećava sigurnost. "I konačno, još je jedan dio društva u pravom strahu od Orbana i njegovog sustava, a to su zaposlenici u javnim i državnim službama koji se boje za svoja radna mjesta, ili pak poduzetnici koji strahuju da više neće dobivati poslove.“

Orban i njegova većina u posljednje su četiri godine znatno promijenili Mađarsku. U državnom aparatu, javnim službama i medijima dogodila se potpuna promjena elita. Stotinama zakona i odredbi, Orbani si je dugoročno osigurao moć.

Među ostalim, usvojena je reforma parlamentarnog i izbornog zakona, koja je napravljena po mjeri Orbana i njegovog saveza Fidesz-KDNP. Njome je značajno pojačano načelo većine, a osim toga nanovo su ustrojene izborne jedinice – u mnogim uporištima Fidesza dovoljan je manji broj glasova za dobivanje mandata nego u lijevim izbornim jedinicama. "Fidesz je novi izborni zakon koncipirao na način da se relativnom većinom glasova osvaja apsolutna parlamentarna većina“, kaže Róbert László iz instituta Political Capital u Budimpešti.

No, Orban se nije oslonio samo na zakone. Vodstvo mnogih važnih poluga vlasti i institucija već godinama povjerava ljudima od povjerenja. Uži stranački krug ljudi dobio je pristup profitabilnim izvorima prihoda kao što su dozvole za maloprodaju duhana ili im je dana prednost pri kupovini zemlje. Stanovništvo je profitiralo od „borbe protiv dodatnih troškova“ – višestrukog snižavanja cijena plina, struje, vode i komunalnih usluga, na trošak pretežito inozemnih dobavljača.

Nacionalistička retorika

Ideološki i retorički Orban i njegova većina u Vladi sve više skreću udesno – njihovom retorikom dominira nacionalsocijalizam, etnicizam, autoritarizam i otvoreni euroskepticizam. Osim toga, koriste kodificirani govor u kojem se, prema potrebi, pojavljuju elementi antisemitizma ili netrpeljivosti prema Romima. Tako Orban u svojim govorima stalno ponavlja pojmove poput „financijskog svijeta“, „dužničkog ropstva“ ili „zelenaštva“.

Kada govorimo o vanjskoj politici, Orban se je na ovaj način izolirao u Europi te je ponovno zagrijao konflikte sa susjednim zemljama poput Rumunjske, za koje se smatralo da su okončani. No, u Mađarskoj ova retorika ipak prolazi samo kod dijela stanovništva.

Ekstremna desnica pred vratima

Međutim, socijalističko-liberalna oporba jedva da mu se može suprotstaviti. Orbanova snaga dobrim dijelom leži u slabosti demokratske oporbe. Tek pred nekoliko tjedana, pet se socijalističkih i liberalnih stranaka, nakon dugogodišnjih sukoba udružilo u oporbeni savez nazvan „Promjena Vlade“. Iako, čini se da ni sami ne vjeruju u mogućnost takve promjene – na njihovim predizbornim plakatima, pod sloganom „Moj glas, moja zemlja“ nalazi se pomalo tužna slika mađarske obitelji.

Iznenađenje ovih izbora mogao bi biti netko sasvim drugi: ekstremno desna stranka Jobbik (Bolji). Posljednjih su mjeseci otvoreno koristili antisemitističku i antiromsku retoriku i polako jačaju. I to uspješno: ankete im predviđaju do 20 posto glasova. O onome što slijedi ako dođu na vlast, ne ostavljaju puno sumnji: izlazak iz EU, ponovno uvođenje smrtne kazne, provjere imaju li političari i dužnosnici izraelsko državljanstvo, odvođenje romske djece u državne domove.