Maskenbal pod malo drugačijim maskama

Za TV voditelja i zabavljača Bernda Steltera je ovogodišnji korona-karneval izazov kako na profesionalnom tako i na privatnom planu. „Ja sam već preko 30 godina u sretnom braku. Tajna našeg sretnog braka je moje često odsustvo od kuće. No sada bi korona-kriza to mogla pokvariti", kaže ovaj 59-godišnji komičar, jedno od poznatijih lica karnevala u Kölnu, jednoj od pokladnih utvrda na Rajni.

Najveća većina Stelterovih gaža povezana je s karnevalom kojeg ove godine praktički nema. „Mi ne možemo slaviti i praviti se da nas ne zanima što se događa u ostatku zemlje", kaže Jacques Tilly iz susjednog Düsseldorfa koji također slovi kao jedan od glavnih centara karnevalskih proslava. Tilly je jedan od onih koji su zaduženi za ukrašavanje kola u pokladnim povorkama. Ove godine je besposlen.

Kamo su nestali karnevalski veseljaci?

U ovo doba godine na ulicama Kölna, Düsseldorfa ili Manza sve izgleda malo drugačije: susjede koje inače znate kao povučene i trezvene osobe, odjednom kod pekara susrećete odjevene u šarene kostime. I to ne samo na sam vrhunac karnevala, koji se u Porajnju slavi na pokladni ponedjeljak, nego i tjednima prije tog datuma.

Prošle godine je karneval još održan, iako se već uvelike pričalo o „virusu iz Kine". No kasnije se pokazalo da su upravo karnevali u nekim mjestima u Porajnju bili izvorišta širenja zaraze. Nakon prvog vala nitko nije vjerovao da bi koronavirus mogao ugroziti karneval sljedeće godine. No ove godine će se karnevalisti skrivati iza malo drugačijih maski.

Karnevalske udruge su još ljetos uvelike radile na konceptima post-koronskog karnevala. No na početku drugog vala u listopadu se odustalo i od te, ublažene verzije karnevalske proslave. Redovita okupljanja karnevalskih udruga, koja se intenziviraju u razdoblju od 11.11. pa do Pepelnice, ove godine su potpuno ukinuta. Grad Köln  je učinio nešto što se rijetko događalo u stoljetnoj povijesti karnevala: 15.2., pokladni ponedjeljak kada se održavaju najveće povorke, je proglašen najnormalnijim radnim danom. U normalnim okolnostima, zaposleni u Kölnu i okolici na ovaj dan ne moraju dolaziti na posao.

Milijunski gubici

I sam grad gubi mnogo. Uobičajena karnevalska sezona gradskoj blagajni priskrbi promet od 600 milijuna eura. Ove godine se u najboljem slučaju, kako je izračunala konzultantska kompanija Boston Consalting Group, može računati s oko devet milijuna. Promet smanjen za 98 posto!

Karnevalisti međutim smatraju da se karneval ne može samo tako izbrisati iz kalendara. I hvataju se za posljednje slamke: koncerti poznatih karnevalskih bandova održavaju se u auto-kinima, automobili su okićeni šarenim vrpcama i balonima.

Mnogo toga je premješteno na Internet. No to nije prava zamjena, jer karneval je s onim što ga čini, grljenje, ples i poljupci (u obraz, razumije se) s nepoznatima su upravo suprotno od onog što već gotovo godinu dana vrijedi kao pravilo broj jedan: održavanje razmaka.

No za predsjednika kelnskog karnevalskog povjerenstva Christopha Kuckelkorna je važno da se na neki način, slično kao i odmah nakon Drugog svjetskog rata, tradicija zadrži. „Poruka je tada i danas: život ide dalje".

(dpa)