Kopftuch Streit

Marama kojom žene u islamskoj tradiciji pokrivaju glavu - da li je to religijski simbol, politička demonstracija ili izraz patrijarhalnog sustava vrijednosti u kojem su žene potlačene? To su otprilike stajališta o kojima se već godinama u Njemačkoj vodi rasprava.

Pravna sučeljavanja se pritom koncentriraju na pitanje da li učiteljice na državnim školama smiju pokrivati glavu ili ne. Da li je primjerice u pravu savezna zemlja Baden-Württenberg kada to jednoj svojoj učiteljici zabranjuje? Na to pitanje je još 2003. godine Savezni ustavni sud odgovorio niječno - ali samo zbog toga što tada nije za takvu zabranu postojala zakonska osnova. Sud se također nije bavio pitanjem da li je muslimanska marama religijski ili politički simbol.

Marama ugrožava neutralnost države?

Prva posljedica te presude bila je promjena zakonodavstva u nekim njemačkim saveznim zemljama - treba naime imati na umu da je u Njemačkoj obrazovanje, pa dakle i pitanje obrazovnog zakonodavstva, u nadležnosti federalnih jedinica, pokrajina, a ne savezne države. Tako je primjerice u spomenutoj pokrajini Baden-Württemberg zabranjeno demonstrativno izražavanje svih političkih, vjerskih i sličnih uvjerenja kojima se narušava neutralnost države.

Slične zakone potom su izglasale i neke druge savezne zemlje, od sjevera do juga, od istoka do zapada Njemačke. Budući da su svi ti zakoni ipak djelomice različiti, često se pred sudovima raspravlja o pojedinim formulacijama i zabranama. Posljednji takav slučaj je presuda Saveznog upravnog suda u Leipzigu kojom se odbija tužba jedne muslimanske učiteljice.

Pomoć ili odmoć integraciji?

Mišljenja su vrlo različita i u njemačkoj javnosti. Ono u čemu jedni vide izraz sve veće raznolikosti i multikulturalnosti društva, s kojom je potrebno suočiti se kako bi se ostvarila integracija muslimana u društvo, za druge je upravo suprotno - prepreka integraciji u jedno sekularizirano otvoreno društvo.

Ni u raspravama o zaštiti prava žena nije jednostavno zauzeti poziciju. Tako je primjerice za njemačko-tursku odvjetnicu Seyran Ates marama izraz tradicije tlačenja žena i negiranja njihovih prava. S druge strane kanadska aktivistica za ženska prava Irshad Manji smatra da marama ne govori nužno nešto o motivima žena koje ih nose. To može biti i neka vrsta štita koji se nosi iz različitih razloga, ali uvijek dobrovoljno. Mnogim ženama upravo to otvara vlastiti put u moderno društvo. Sasvim jednoznačna je poznata njemačka feminsitkinja Alice Schwarzer: za nju je marama "barjak islamizma" i ima prije svega političko, a ne religijsko značenje.

Slične se rasprave vode i u drugim zemljama, razultati su vrlo različiti. U Francuskoj je marama u školi zabranjena, ali i za učenice, a ne samo za nastavnice. S druge strane u Velikoj Britaniji i Austriji nošenje marame u školama nikome nije zabranjeno.

Ulrike Mast-Kirschning/Zoran Arbutina

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm