Manjine u Hrvatskoj - izbori reda radi

U Hrvatskoj su održani (10. srpnja) treći izbori za 311 vijeća u 187 jedinica lokalne samouprave, za koje se na izbornim listama kandidiralo 6.281 kandidata. Izbori za predstavnike nacionalnih manjina raspisani su u 129 jedinica lokalne samouprave za 227 predstavnika, a na listama se kandidiralo 219 osoba. Pravo glasovanja ima ukupno 362.317 birača. Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina biraju se radi ostvarivanja prava na sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i zastupanju svojih interesa u jedinicama samouprave.

Nedostaje politička volja

Slab odaziv na izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina osnovno je obilježje i ovih izbora. Državno izborno povjerenstvo objavilo je da im je pristupilo tek desetak posto pripadnika nacionalnih manjina te da nije bilo dojava o kršenjima izbornih pravila, na konačne, službene rezultate tek treba pričekati.

„Nema političke volje, društvenog senzibiliteta, izbornog zakona, novca za izbornu promidžbu, a kasnije za djelovanje vijeća, što sve dokazuje kako se država odnosi prema nacionalnim manjinama.“ Ocjena je netom održanih izbora saborskog zastupnika talijanske nacionalne manjine i predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furija Radina. A predsjednik Savjeta za nacionalne manjine (SNM) Aleksandar Tolnauer podsjeća kako je SNM još od prošle godine upozoravao Vladu na opasnost da bude sve manji odaziv te su predlagali da se izbori za vijeća, koja imaju savjetodavnu ulogu, spoje s izborima za političke predstavnike nacionalnih manjina na lokalnoj razini jer bi izbori bili jeftiniji, potaknula bi se izlaznost pripadnika manjina, te bi se povećala afirmacija i značaj vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u njihovoj sredini, smatra Tolnauer.

Izbori reda radi

Po mišljenju političkog analitičara Davora Gjenera istovremeni izbor članova vijeća manjinske samouprave s izborima za predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave ublažio bi slab interes za protekle izbore, ali i smanjio upitnost legitimiteta zbog male izlaznosti pripadnika manjina. Uz to, ističe Gjenero, većinski narod gotovo da nije ni znao za ove izbore, čime se samo nastavlja disfunkcija manjinskih samouprava u Hrvatskoj. „Kada imate činjenicu da su prošla dva mandata u kojima manjinske samouprave ne znaju bi li se svele na kulturno-umjetnički amaterizam ili na alternativu vlasti, onda postoji realna opasnost da će se i treći mandat svesti na taj problem, koji će dovesti do daljnjeg delegitimiranja najboljeg sustava zaštite manjina u Hrvatskoj.“, kazao je Gjenero.

Zastupnik Radin smatra kako su mnoge stvari što se tiče izbora i predstavljanja nacionalnih manjina od početka krivo postavljene te da država izbore, napose ove za vijeća, provodi samo reda radi. „Od strane države i jedinica lokalne i regionalne samouprave sve je urađeno samo s jednim ciljem – da se izbori uspješno ne održe, a to znači da izostane veći odaziv pripadnika nacionalnih manjina. Takvi izbori koji samo zadovoljavaju formu nemaju smisla i nikome ne trebaju.“, zaključuje Radin.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Snježana Kobešćak