Manipuliranje ratnim žrtvama

Inicijativu za osnivanje nevladine udruge REKOM, Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima na teritoriju bivše SFRJ, pokrenule su potvrđene mirotvorke Nataše Kandić, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, i Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba. REKOM bi trebao proraditi 2011., a 5. i 6. veljače u Sarajevu bi trebao biti izglasan Statut udruge.

Teršelič i Kandić u inicijativi Koalicije za REKOM vodile su se tezom da države uključene u ratne sukobe - Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo - manipuliraju, zloupotrebljavaju i politiziraju s činjenicama, pogotovo popisima poginulih i nestalih, nadmećući se u viktimizaciji. Stoga traže mehanizam za utvrđivanje jedinstvene, objektivne istine o proteklim ratnim zbivanjima, ali i mehanizam za otkrivanje ratnih zločinaca. S Vesnom Teršelič razgovarali smo o istragama i procesima za ratne zločine u Hrvatskoj kao slici stanja u regiji.

Popisi ubijenih, nestalih, zlostavljanih…

Inicijatori Koalicije za REKOM smatraju kako suđenja ni pred Haaškim tribunalom ni pred domaćim sudovima ne zadovoljavaju potrebu žrtava za pravdom te samim time ne mogu stvoriti dovoljne uvjete za postizanje trajnog mira u regiji.

Ni u Hrvatskoj ni u drugim post-jugoslavenskim državama nije dovršen poimenični popis svih ubijenih u ratu, pa čak ni poimenični popis ubijene djece. Upravo zato nužno je osnovati regionalnu komisiju kao istražno tijelo u čijem bi završnom izvještaju bio i popis ubijenih i nestalih, popis logora i drugih mjesta zatočenja, popis masovnih grobnica, smatraju zagovornici osnivanja prve takve komisije u Europi, jer od 1974. u svijetu ih je osnovano nekoliko desetaka.

Na sljedećoj stranici: Iskazi tek kao indicije

Voditeljica Documente Vesna Teršelič kao glavnu smetnju u procesuiranju ratnih zločina u Hrvatskoj vidi strukturalni problem da sva županijska Državna odvjetništva i sudovi vode istrage i procese, umjesto da se ustroje specijalizirani timovi. „Danas nema specijalizacije i to vidimo kao jedan od vrlo ozbiljnih problema, jel ovim putem od 703 zločina, prijavljena Državnom odvjetništvu, od kojih su 400 još uvijek u predistražnoj fazi, teško možemo brzo napredovati prema više procesuiranih ratnih zločina.“, ističe Teršelič.

Iskazi tek kao indicije

DW: Vrhovni sud RH dao je mišljenje kao se nalazi haaških istražitelja ne mogu koristiti u hrvatskim procesima. Što to znači za procese što će ih Haaški tribunal proslijediti hrvatskom pravosuđu?

Teršelič: Ta odluka stvarno ima pogubne konzekvence jel ukoliko se iskazi zaista budu sveli samo na razinu indicija i ako se materijali prikupljeni od strane istražitelja Tribunala neće moći koristiti kao dokazi pred domaćim sudovima, sigurno će se smanjiti mogućnost procesuiranja brojnih zločina jer je puno žrtava ispitao samo tim Tužiteljstva tribunala. Od počinjenja zločina je prošlo gotovo dva desetljeća, neki danas više nisu živi ili se puno slabije sjećaju događanja iz 90.-tih i, ti će zločini onda ostati neistraženi.

Zločini kroz regionalnu vizuru

DW: REKOM-u je dosad pristupilo dosad oko tisuću nevladinih udruga i pojedinaca. Početkom veljače trebali biste u Sarajevu donijeti Statut, imate i veliku potporu europskih institucija. No, koliko REKOM može biti učinkovitiji od službenih tijela?

Teršelič: Može stvarno biti vrlo važan dopunski mehanizam jer će pružiti priliku da oni koji se još nisu odlučili govoriti progovore, u okruženju koje je podržavajuće. I u svijetu se pokazalo da u iskustvu u dosada više od 30 komisija u 30 različitih zemalja, doista dolazi do utvrđivanja činjenica na vjerodostojan način. U našem kontekstu vrlo je važno sagledati činjenice iz regionalne perspektive jer danas žrtve i počinitelji zločina i žive u različitim zemljama. I kako bi ih sagledali u punoj višeslojnosti, bitno je dati šansu regionalnoj komisiji, koju bi ustanovile post-jugoslavenske zemlje.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: Z. Arbutina