Makedonija – Balkan u malom

Švicarski dnevni Neue Züricher Zeitung piše: „Desetine tisuća građana su pred sjedištem vlade u Skopju tražile ostavku premijera Nikole Gruevskog. Bio je to šaren i miran protest i vjerojatno prvi put da su na nekim prosvjedima u državi zajedno okupili Makedonci, Albanci, Turci, Romi i Srbi. Od veljače, oporba objavljuje protokole prisluškivanih razgovora koji pokazuju beskrupulozno političko vodstvo koje manipulira pravosuđe, medije i državnu upravu. Nešto je trulo u državi makedonskoj, izjavio je jedan režiser dok je klicala masa koja je tražila ostavku vlade“. U objašnjenju događaja koji su prethodili prosvjedima, sukoba u Kumanovu s 22 žrtve među kojima je osam policajaca, švicarski dnevnik prenosi da je „pozadina te krvave akcije i dalje nejasna“. Dalje se navodi da je vlada Makedonije i „pod međunarodnim pritiskom: zapadni veleposlanici traže od Gruevskog hitnu istragu sveobuhvatnog prisluškivanja“. A rusko Ministarstvo vanjskih poslova smatra da „zapadne snage rade na obojenoj revoluciji koja, kao i u Gruziji ili Ukrajini, ugrožava ustavni poredak“.

Minhenski dnevnik Süddeutsche Zeitung o Makedoniji piše kao o „Balkanu u malom“ i u podužem tekstu o događajima u toj zemlji postavlja pitanje: „Što će se dogoditi ako Gruevski zaista podnese ostavku? Kada prođe atmosfera narodnog slavlja? Oporba traži formiranje tehničke prijelazne vlade koja bi organizirala nove izbore. Pitanje je samo jesu li novi izbori dovoljni da se riješe problemi zemlje. „Potreban nam je kompletno novi početak“ kaže Džabir Derala. Ovaj branitelj ljudskih prava od 1999. sa svojom organizacijom „Civil“ analizira situaciju u državi. Otkako je Gruevski na vlasti (od 2006) broj službenika u javnom sektoru je sa 100.000 porastao na 180.000. Paradoksalno je što se to odvijalo paralelno s privatizacijom privrede. Neki od novih državnih služitelja nemaju zaduženja, ali imaju plaću, a svoju lojalnost pokazuju na izborima“. Na pitanje: što će biti ako Gruevski ne podnese ostavku? – Derala razmišlja: “Ako to ne učini, ovdje će nastati pakao.“

Žrtve „prijateljske vatre“?

Isti list u odvojenom tekstu donosi i portret makedonskog premijera Nikole Gruevskog: „On se izdaje za nekog tko se žrtvuje za svoj narod [...] Kada je stupao na funkciju, slavljen je kao čovjek promjene, koji će zemlju privatizirati i učiniti je zanimljivom na tržištima i koji će je povesti u smjeru NATO i EU. Ali ovaj ekonomist je sada simbol korupcije, gospodarskog nazadovanja i rasipništva“.

Minhenski dnevnik piše i da „sada zapadni veleposlanici, kao na primjer predstavnici Njemačke i SAD-a, pokušavaju posredovati. Ni diplomati niti EU bar javno ne sudjeluju u zahtjevima oporbe da se diskreditirani šef vlade povuče; jer, to bi bilo miješanje u unutarnje stvari od čega Europska unija zazire. Bruxelles bi, međutim, imao druge mogućnosti: da odmah zamrzne novac za projekte u Makedoniji, da pokrene potpuno međunarodno rasvjetljavanje svih optužbi – od skandala sa prisluškivanjem pa do pokolja u Kumanovu. Krajnje je vrijeme da prestane suzdržanost.“

Berlinski list Tageszeitung se vratio događajima u Kumanovu jer je dugogodišnji dopisnik tih novina s Balkana otišao u Makedoniju u traganju za odgovorom na pitanje: je li u Kumanovu zaista bilo naoružanih Albanaca? U reportaži o tome govori više stanovnika gradske četvrti u kojoj se dogodio obračun policije i terorista. Više njih prenosi da nije vidjelo nikakve Albance, iako je čulo pucnjavu, a samo jedan je rekao da ih je bilo – i to veleposlanik Kosova u Makedoniji Jilber Hisa. Međutim, u tekstu se iznose nove sumnje u to:„Protupaljba iz pištolja koju smo mogli čuti bila je slaba“, kaže jedan od novinara koji je mogao čuti napad. „Kako su ubijena osmorica policajaca i zašto su već sljedeće dana tako brzo pokopani? Da nisu natrčali na metke vlastitih kolega?“.