Makedonija 70 godina poslije

Prema vlastitom Ustavu ova se zemlja zove Republika Makedonija, no Ujedinjeni narodi koriste kraticu FYROM (Former Yugoslav Republic of Macedonia, tj. "Bivša jugoslavenska republika Makedonija").

Sve je počelo prije 70 godina.

"Danas, na drugi slavni linden, postavljen je kamen temeljac za makedonsku državu, u kojoj će naš narod ponovo ujedinjen voditi sretan život, kako je i zaslužio nakon svih tih patnji u ropstvu i pet stoljeća borbi."

Tim je patetičnim riječima Panko Brašnarov otvorio 2. kolovoza 1944. godine, na Ilinden, pravoslavni dan Sv. Ilije, prvo Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije. To rođenje Narodne Republike Makedonije (kasnije Socijalističke Republike) dogodilo se na godišnjicu Ilindenskog ustanka protiv osmanske vlasti (1903.) koji je krvavo ugušen.

Ime kao kamen spoticanja

47 godina Makedonija je bila dio Jugoslavije, sve do proglašenja neovisnosti 1991. Paradoksno je da ova zemlja kao jedina od šest bivših republika još uvijek nosi oznaku "jugoslavenska". Kratica FYROM uvedena je u Ujedinjenim narodima nakon što se Grčka pobunila protiv imena Makedonija, budući da isto ime nosi i njezina pokrajina. Atena je svoj veto na ime nove države obrazložila strahom od mogućih teritorijalnih pretenzija susjedne države.

I tako se o imenu pregovara već dva desetljeća. Zbog tog neriješenog pitanja Grčka je uložila i veto na članstvo Makedonije u EU-u i NATO-u.

Koliko je Makedonija sama kriva za tu situaciju? Stojan Andov, bivši jugoslavenski političar i prvi predsjednik demokratski izabranog makedonskog parlamenta, za Deutsche Welle kaže kako se proteklih godina uočavaju dva procesa: "S jedne strane, sve makedonske vlade podržavaju politiku euroatlantskih integracija, koja bi trebala dovesti do međunarodnog priznanja zemlje i njezinog etabliranja u svjetskoj politici. No drugi proces, koji je ojačao, i to od jeseni 2007. do danas, slijedi suprotnu logiku. Poluslužbena, a djelomice i službena politika kreće se u smjeru ponovnog oživljavanja ideje ujedinjene Makedonije koja je vrlo opasna za zemlju i narod."

Andov ističe da školski programi, od osnovne škole do fakulteta, uče da je Makedonija u stvari imala druge etničke i geografske granice, drugačije od ovih današnjih. I kaže da su u skladu s tom politikom i propagandni projekti koje financira vlada. Time misli i na veliki projekt "Skoplje 2014.". Riječ je o postavljanju kipova svih važnih osoba koje su živjele, djelovale i borile se na teritoriju antičke Makedonije. Taj projekt se u zemlji kritizira, no uglavnom samo zato što je na njega potrošeno previše novaca.

Nezaposlenost kao problem

Stopa nezaposlenosti iznosi 28 posto, a udio siromašnih je oko 30 posto. To je veliki izazov za državu, ističe u razgovoru s DW-om Stine Klapper, voditeljica ureda njemačke zaklade Friedrich Ebert u Makedoniji: "Veliki rizik posebno predstavlja nezaposlenost mladih." Ona smatra da nije dovoljno samo otvarati nova radna mjesta, nego da se ljudima mora omogućiti da od svoje plaće mogu i živjeti.

Makedonija je bez većih turbulencija uspjela prevladati financijsku i gospodarsku krizu, no ne i unutarnju političku krizu. Oporba je nakon prošlih parlamentarnih izbora u travnju ove godine optužila vladu za izbornu prijevaru i bojkotira rad parlamenta. Upitni su i međuetnički odnosi koji se stalno zloupotrebljavaju za stranačke i "domoljubne" potrebe vladajuće koalicije (VMRO-DPMNE i albanska stranka DUI).

Angela Merkel budi nadu

Unatoč tim problemima, veleposlanik Europske unije u Makedoniji Aivo Orav je optimističan: "Danas vidim tu zemlju kao zemlju koja teži članstvu u EU-u, kao zemlju koja svojom raznovrsnošću doprinosi europskoj obitelji. Ta zemlja je u povijesti imala teške trenutke, no njezina jaka povezanost s idealima EU-a je vidljiva i sveprisutna. Nadam se da će sadašnje prepreke uskoro biti prevladane tako da možemo Makedoniji poželjeti dobrodošlicu u europsku obitelj."

Nadu budi i izjava njemačke kancelarke Angele Merkel koja je najavila osobni angažman u rješavanju makedonsko-grčkog spora. No ona može biti nepristrani sudac samo u poštenoj igri obju država. Sada još preostaje samo pronalaženje igrača za tu povijesnu igru. Dosadašnji nisu pokazali ni mudrost niti kondiciju.

Sedam desetljeća nakon osnivanja Makedonije ta zemlja čezne za jakim vodstvom. A ni sve želje izrečene na Ilinden 1944. nisu se još ostvarile. Danas se ne može reći da većina građana ima dobar život. A država doduše ima samostalnost, ali mora se i dalje boriti za svoje ime.