Majčino mlijeko putem interneta

„Imala sam previše mlijeka pa sam višak prolijevala u slivnik. No, onda sam shvatila da je to šteta, da bi bilo bolje pomoći – jedna majka pomaže drugoj. Jedna ima previše, druga premalo“, kaže Tanja Müller koja je osnovala prvu „burzu majčina mlijeka“ u Njemačkoj i koja je s radom krenula početkom ove godine. Razlog tome je bio taj što je na internetu primijetila da postoji potražnja. No tada je sve još bilo tajno, kaotično, pomalo divlje. Ponuda koje su zvučale sigurno i u kojima se potrošače informiralo o mogućim rizicima, gotovo da i nije bilo.

Prodaja i kupovina majčina mlijeka

U SAD-u ovakve „burze“ postoje već više od deset godina. Namijenjene su majkama koje svoju djecu ne mogu dojiti jer ili nemaju mlijeka ili zbog toga što moraju iz nekog razloga biti operirane. Razlozi zašto neka majka kupuje ili prodaje svoje mlijeko su razni. Slično je i u Njemačkoj. Tanja Müller, kako kaže, želi ujediniti i spojiti te dvije grupe. „Istodobno ih želim informirati o svim rizicima. Dajem im vrlo jasne upute na koji način mogu umanjiti rizike. Riječ je o pet osnovnih koraka koje svaka majka može pročitati“, stoji na Tanjinoj web stranici. „Kao prvo, važno je da žena traži darovateljicu u okolici gdje živi. Važno je da se žene upoznaju te da ona koja kupuje mlijeko može tražiti od darovateljice da napravi odgovorajući zdravstveni test“, kaže Tanja Müller.

Što se same primopredaje mlijeka tiče, ona se obično događa osobno, no moguće je ovu dragocjenu pošiljku poslati i poštom – naravno pod uvjetom da se u paketu nalazi tzv. suhi led kako bi se mlijeko cijelo vrijeme nalazilo na odgovarajućoj, hladnoj temperaturi. No, iako zvuči jednostavno i neproblematično, je li to doista tako?

Oštre kritike i upozorenja vezana za kupovinu mlijeka preko interneta dolaze prvenstveno od suradnika Nacionalne komisije za dojenje sa Saveznog instituta za prevenciju rizika kao i od suradnika Komisije za prehranu Njemačkog društva za dječju medicinu. “Mlijeko nije dovoljno kontrolirano i samim time je njegovo korištenje za novorođenu djecu vrlo rizično. A rizici se sastoje u mogućem prijenosu bakterija i virusa koji se mogu nalaziti u majčinom mlijeku darovateljice”, kaže Michael Radke, liječnik i šef klinike Ernst von Bergmann u Potsdamu.

U bankama majčina mlijeka koje se nalaze u bolnicima, odnosno, klinikama, situacija je uvelike drugačija. “Svaka žena koja je spremna darovati svoje mlijeko se kod nas mora podvrgnuti detaljnim mikrobiološkim testovima kako se isključila mogućnost da boluje od neke infekcije - hepatitisa, žutice ili HIV-a. Ako su ti testovi negativni, tada ona kao donatorica dobiva zeleno svjetlo. No, usprkos tome se svaka mliječna proba koju od nje dobivamo dodatno mora ispitati. Tada zamrzavamo mlijeko, no prije nego to isto mlijeko damo nekom djetetu, još jednom testiramo darovateljicu. Naime, moguće je da je ona možda kada je dojila, odnosno, davala mlijeko bila inficirana nekim virusom. Tek kada je i ovaj rezultat negativan, tek tada dozvoljavamo konzumaciju njezina mlijeka”, kaže Radke.

Majčino mlijeko kao najbolja prevencija kasnijih bolesti

Majčino mlijeko između ostalog je izvrsna prevencija protiv alergija, pretjerane debljine te ono isto tako djecu čini – pametnijom. To su samo neke od ustaljenih, ali djelomično i dokazanih navoda. U svakom slučaju sigurno je jedno: majčino mlijeko bogato je bjelančevinama, enzimima. Njih je teško zamijeniti industrijski proizvedenom hranom.

U Njemačkoj trenutno postoji 13 banaka s majčinim mlijekom. Većina se nalazi na istoku zemlje, budući da su one u vremenima bivšeg DDR-a bile vrlo popularne, pa čak i zakonski regulirane. U gradovima bivšeg DDR-a na 20.000 stanovnika morala je postojati barem jedna banka s majčinim mlijekom. U listopadu 2010. godine osnovana je i prva Europska mreža banaka majčina mlijeka, a slične mreže se nalaze i u ostatku svijeta: Kini, Japanu, Kamerunu, Indiji, SAD-u i Kanadi i tako dalje. U njima do mlijeka mogu doći prije svega bolesna i slabija novorođena djeca.

Povjerenje je lijepa stvar, ali kontrola je još bolja

Što se tiče Tanje Müller, ona navodi kako majke koje svoje mlijeko nude na spomenutoj burzi, u svakom slučaju imaju dovoljno osjećaja odgovornosti kao i one koje ovdje nabavljaju mlijeko. „Ne mogu si zamisliti da majke koje ovdje kupuju mlijeko, ne šalju isto na testiranje“, kaže ta 38-godišnjakinja i dodaje kako surađuje s Institutom za testiranje mlijeka. „U laboratoriju s kojim surađujem možemo u svakom slučaju ispitati je li mlijeku, primjerice, dodana i voda ili kravlje mlijeko. To doduše ne bi bilo po život opasno, ali mi želimo ponuditi pravo, čisto majčino mlijeko. Naravno da se u Institutu mlijeko testira i na bakterije i viruse“, kaže Müller.

Pa ipak, usprkos njezinim navodima, Radke je i dalje vrlo sumnjičav i kaže kako je uvjeren da žene koje preko interneta kupuju majčino mlijeko nisu svjesne rizika i opasnosti.