Mahdi jedinice: s turbanom na glavi i kalašnjikovom u ruci

Parada šijitskih ratnika. Tako nešto Bagdad odavno nije imao priliku vidjeti. U uniformama, koje sliče na uniforme iračke vojske, u crnim trenirkama ili dugim odorama s turbanom na glavi, jedinice Moktada el Sadra pojavile su se na ulicama bagdadske četvrti Sadr City. Sadr City je okrug koji broji 2 milijuna stanovnika. Na parade nije nedostajao niti ratni poklič. "Spremni za boj protiv ISIS-a!" "Razvalit ćemo ih!", odjekivalo je ulicama ove bagdadske četvrti. Mahdi-brigade naoružane puškama, pištoljima, granatama i molotovljevim koktelima spremne su za borbu. Njihov prvi cilj je Samara. Tamo žele dočekati jedinice ISIS-a (Islamska država u Iraku i Siriji), kako bi zaštitili svetu šjiistku džamiju. Upravo to im daje potrebnu motivaciju. Veliki ajatolah Ali al-Sistani ponovo je pozvao na borbu protiv neprijatelja, koji ugrožava kako sveta iračka mjesta tako i jedinstvo zemlje.

Tako će prva linija bojišta prolaziti kroz grad Samaru. Tu se trupe ISIS-a trebaju zaustaviti i potisnuti. Samara, koja se nalazi 110 km sjeverno od Bagdada, postala je noćna mora za Iračane. Spiralni minaret tamošnjeg šijitskog svetišta Al-askari-džamije poznat je u cijelom svijetu. Iako je stanovništvo Samare, koja broji 160.000 ljudi, sunitsko, ovaj grad je za šijite od središnjeg značaja. Oni ga doživljavaju kao spiritualni centar.

U veljači 2006. je jedna bomba razorila zlatnu kupolu Al-askari džamije, što je dovelo do izbijanja vjerskog rata. Nekoliko tisuća sunita i šijita moralo je to platiti životom. Stoga je ogroman strah da bi se tako nešto moglo ponoviti. ISIS u svom pohodu osvaja gradove koji se nalaze na potezu autoputa od Mosula prema Bagdadu. To su Tikrit koji je rodno mjesto Sadama Huseina, Baiji gdje se nalazi rafinerija nafte i Samara. Nakon što su radikalni islamisti prije dva tjedna zauzeli Mosul, uslijedilo je zauzimanje Tikrita. Oko rafinerije u Baiji, koja cijeli Bagdad snabdijeva strujom i gorivom, trenutno se vode žestoke borbe. Stalno se smjenjuju vijesti o pobjedi – malo islamista, malo iračke vojske. O situaciji na ratištu nema pouzdanih informacija. Rafinerija ne radi.

Nema pouzdanih informacija o stanju na ratištu

Pouzdanih informacija nema niti o tome što se događa u Bakubi, glavnom gradu provincije Dijala, koja na sjeveroistoku graniči sa Bagdadom. Ne zna se točno ni što se dešava na graničnom prijelazu Al Kaim, na granici sa Sirijom. Al Kaim pripada provinciji Anbar, čije je veće dijelove ISIS stavio pod svoju kontrolu još u siječnju. Mnoge izbjeglice iz Al Kaima smještene su i izbjegličkim kampovima u rubnim okruzima Bagdada. Jedan broj izbjeglica tvrdi da granični prijelaz Al Kaim nisu zauzele jedinice ISIS-a već lokalna plemena. I borbe u Bakubi ne idu navodno na račun ISIS-a. Bakuba je od 2006. do 2008. stalno bila poprište žestokih etničkih sukoba. Provinciju Dijalu inače nazivaju malim Irakom, jer tamo žive pripadnici svih etničkih grupa i bore se jedni protiv drugih za moć, vlast i utjecaj.

Oživljavanje "davno prevaziđenog" razdoblja

Događaji od vikenda u Sadr City-ju predstavljaju oživljavanje razdoblja za kojeg su građani Bagdada mislili da je odavno prevaziđeno. Vođa šijita Moktada el Sadr ponovo oživljava svoju Mahdi-vojsku. Mahdi jedinice osnovane su prvobitno u lipnju 2003., kako bi se borile protiv američkih snaga u Iraku. Navodno su tada brojale pola milijuna pristalica. Jedinice Jaiš al Mahdi bile su ozloglašene u Bagdadu i bitno su doprinijele krvavoj eskalaciji sukoba između šijita i sunita, koja je dovela i do građanskog rata. Jedinice smrti su provodili proizvoljne likvidacije, uzimali taoce i puštali ih na slobodu tek kada bi uvjeti koje su tražili, bili ispunjeni. Na početku se nije radilo o novcu odnosno otkupnini već o zahtjevima o puštanju zatvorenika ili zahtjevu za povlačenje američkih trupa. Analogno sunitskoj terorističkoj organizaciji Al Kaidi, pripadnici Jaiš al Mahdi brigada izveli su na tisuće bombaških napada, aktivirali eksploziv na rubovima cesti, ispaljivali granate u pravcu "zelene zone", u kojoj su Amerikanci i iračka vlada imali svoju administraciju. Ono što je Mahdi brigade razlikovale od Al Kaide bili su samoubilački napadi. Šijiti odbacuju samoubojstva a time i atentate osnovane na samoubojstvima.

Kada se sada Mahdi-jedinice uhvate u koštac s trupama ISIS-a to za stanovnike Bagdada ne znači ništa dobro. Šijiti i suniti se plaše sukoba koji, kada se jednom rasplamsa, više neće biti moguće staviti pod kontrolu. Nakon tri godine krvavog građanskog rata, Moktada el Sadr je 2008. raspustio svoju vojsku i zatražio od svojih boraca polaganje oružja. To se desilo na inicijativu “sive eminencije” iz Nađafa, velikog ajatolaha al Sistanija. On je Moktadu el Sadru, kojem tada nije bilo ni 40 godina, obećao sudjelovanje u političkom procesu u Iraku, što se i desilo. U posljednjoj iračkoj vladi bilo je šest ministara iz Sadrovih redova. Uz glasove tzv. sadrista je Nuri al Maliki dobio drugi mandat na položaju premijera. Ali i sam Moktad el Sadr u međuvremenu premijera Malikija naziva novim iračkim diktatorom, čak se s njim i posvađao. Pitanje koje se postavlja glasi: Je li ponovno formiranje Mahdi-jedinica spas za Malikija ili Moktad el Sadr ima neki drugi cilj?