Madrac ispred oltara
23. rujna 2015"Moraš nešto poduzeti, ovdje imamo sve", tako je razmišljao pater Daniel Züscher. Snažno su ga pogađale bezbrojne vijesti o patnjama ljudi koji bježe u Europu. Kad je doznao pod kakvim uvjetima ih se zbrinjava u Njemačkoj i sam je nešto poduzeo.
U kelnskoj franjevačkoj provinciji Vossenack zu Hürtgenwald, koju on vodi, njegova subraća i učenici su napravili mjesta za zbrinjavanje izbjeglica. Od studenoga 2014. u internatu je smješteno 30-ak tražitelja azila. Za patera Daniela Züschera kao kršćanina je po sebi razumljivo da ljudima koji su u nevolji pruži utočište. "Imao sam samo dobra iskustva", kaže on. "Ramazan smo skupa slavili." Da izbjeglice prilikom molitve prostiru svoje tepihe, a ne vade krunice, za patera Daniela to nije nikakav problem. Ako to žele pater Daniel pomaže tražiteljima azila i oko uspostave kontakata s islamskom zajednicom u blizini.
Ljubav prema bližnjemu s preprekama
Pater Daniel slijedi primjer svetog Franje Asiškog. Njega se može smatrati pionirom ako se radi o zbrinjavanju tražitelja azila u crkvenim prostorijama. Ali, njegova misija još nije završena.
Njegova subraća i on namjeravaju od sad prihvaćati i maloljetne izbjeglice bez pratnje. Jednokrevetne sobe, zajednička kuhinja, prostor za dnevni boravak - u internatima i samostanima ima puno prostora i već postoji potrebna infrastruktura, smatrao je barem pater Daniel.
U kući postoje već ljudi koji mogu pružiti socijalno-pedagošku pomoć, a koji su na raspolaganju 24 sata na dan. Ipak, njegov samostan je podvrgnut strogim provjerama - od podruma do tavana: putovi za evakuaciju u slučaju opasnosti, zahodi, tuševi, protupožarni propisi, sve je provjereno.
"Ne mogu vjerovati da je pomagati tako teško", kaže pater Daniel. "Vlasti nas koče." Zbog opsežnih provjera koje provode mjerodavne vlasti on se već godinu i pol bori s birokratskim preprekama.
Nedostatak stanova u gradovima
Takav angažman i brzo djelovanje priželjkuje gradonačelnica Aachena Hilde Scheidt i od drugih crkvenih ustanova. Njezin grad i okolne općine svakodnevno dobivaju sve više izbjeglica.
"Kao sveučilišni grad mi imamo napetost na tržištu stanova. Ne možemo osigurati onoliko stanova koliko trebamo", kaže ona. "Kupili smo neke zgrade koje moramo preurediti, kako bismo spriječili barem najgori slučaj: da stotine ljudi moraju biti smještene u šatore ili sportske dvorane", kaže Scheidt.
Propise vlasti i ona promatra kritično, jer često nedostaje vremena za opsežne mjere preuređenja i modernizacije. Kod smještanja izbjeglica sad se traži brzo djelovanje. "Dragovoljni angažman brojnih pomagača nije upitan", kaže Scheidt. Njoj se radi prije svega o mogućnostima kratkoročnog smještanja, kako sportske dvorane ne bi morale biti zatvarane radi smještanja izbjeglica ili kako ne bi morala biti pravljena šatorska naselja.
"Mogu samo apelirati na katoličku biskupiju, kao najveću vjersku zajednicu u Aachenu, da još prisnije surađujemo u pogledu osiguravanja stanova i smještanja izbjeglica", kaže Scheidt. "Želimo te ljude smjestiti prikladno i dostojno čovjeka."
Stambene kuće su najmanji dio nekretnina Nadbiskupije Aachen. Ipak, biskupija je pozvala župe da prijave slobodne mogućnosti za stanovanje. Većina biskupijskih zgrada su škole i crkve.
"Proteklih mjeseci su sve nekretnine još jednom provjerene. U Biskupiji Aachen nema praznih stanova", priopćio je generalni vikar Andreas Frick. Prijedlozi biskupije često su propali zbog strogih propisa državnih vlasti.
Iza svetih zidova
Slično je stanje i u susjednoj biskupiji Kölnu. Stanovi kojima raspolaže biskupija u pravilu su dugoročno iznajmljeni, priopćio je glasnogovornik Christoph Heckeley na upit DW-a. A i ovdje ponuđeni stambeni prostori nisu odgovarali uvjetima koje su općine postavile za smještaje izbjeglica, primjerice jedan prazni, zatvoreni starački dom, potvrdio je Heckeley.
Gotovo je nemoguće navesti točan broj stanova kojima raspolažu župe, društva bliska crkvi, redovi i privatni vlasnici. U travnju ove godine su navedene ustanove u kelnskoj nadbiskupiji stavile na raspolaganje više od 130 stanova. 44 stana nadbiskupija i njoj bliska društva te oko 90 stanova župe i pripadnici župa. "U međuvremenu se broj povećao. Jer, kod nas vrijedi pravilo: što god postane slobodno i što odgovara propisima, ponudimo općinama", kaže Heckeley.
Papa Franjo je pozvao crkvene zajednice i samostane da otvore svoja vrata za izbjeglice. Nadbiskupija Köln želi slijediti taj poziv. Prazni samostan časnih sestara klarisa u Kölnu bit će preuređen kako bi u njemu mogle stanovati izbjeglice. Osim toga je nadbiskupija za zbrinjavanje izbjeglica izdvojila 12,5 milijuna eura.