Loša higijena kao izvor zaraza

Žohari na ostacima jela, zahodske školjke na kojima su ostaci izmeta i urina, loše očišćen pribor za operacije u bolnicama na kojemu su još ostaci krvi, stravično umrljane kompjutorske tipkovnice, neočišćeni hodnici, donje rublje koje se nosi danima, rijetko pranje ruku – na brojnim područjima se susreću loši higijenski uvjeti. I to u razvijenoj industrijskoj zemlji Njemačkoj. Oko toga se slažu vodeći stručnjaci za higijenu.

Savezna ustanova za zaštitu potrošača i sigurnost hrane godišnje provede oko milijun inspekcija u preko 500 tisuća poduzeća koja se bave preradom hrane. Rezultat je zabrinjavajući: u četvrtini poduzeća bilo je teških nedostataka. Klaus Dieter Zastrow iz Instituta za higijenu i medicinu okoliša na Klinikama Vivantes u Berlinu smatra da je razlog šlampavo ophođenje s hranom: „Kod pripreme jela i u prehrambenom lancu prave se higijenske pogreške, tamo gdje su ljudi loše obrazovani ili loše plaćeni.“

Semafor na vratima restorana

Konkurencija u gastronomiji s dampinškim plaćama ne ide u prilog odgovornom ophođenju, kaže Zastrow: „Ako u nekoj velikoj kuhinji samo dva čovjeka trebaju oprati salatu za 900 ljudi, to ne može funkcionirati.“

Ministri za zaštitu potrošača nedavno su dogovorili sustav za obilježavanje restorana i drugih tvrtki koje prodaju hranu. Već na ulazu bi zelena naljepnica trebala davati na znanje da je sve u redu, a crvena da postoje veliki nedostaci u higijeni. Osim toga priprema se novi zakon o higijeni koji će vrijediti u čitavoj Njemačkoj.

Opasnost zaraze u - bolnici

Ni u bolnicama, u kojima je osobito važna higijena, stvari nisu uvijek zadovoljavajuće. Prije godinu dana su u dvije gradske klinike u Münchenu operacijske dvorane morale biti zatvorene jer pribor za operacije nije bio dovoljno brižno očišćen i dezinficiran. Već 20 godina klinike u Njemačkoj se bore protiv bakterija koje su otporne na antibiotike. Broj pacijenata koji se u njemačkim bolnicama zaraze opasnim klicama procjenjuje se na 500 do 900 tisuća. Broj onih koji svake godine od toga umru iznosi između 15 i 30 tisuća, potvrđuju stručnjak za higijenu Zastrow i Odbor za higijenu u bolnicama i prevenciju zaraza na Institutu Roberta Kocha. A protiv toga postoji jednostavno sredstvo: pranje ruku, kaže Zastrow: „Bakterije se nalaze u prljavštini, njih se uvijek susreće uz prljavštinu i zato je najbolje sredstvo borbe protiv njih - pranje.“

Strah od bakterija u njemačkim bolnicama tako je velik da pacijenti koji su operirani u Njemačkoj pa na daljnju njegu budu prebačeni u Nizozemsku najprije nekoliko dana provedu u izolaciji. Jesu li, dakle, Nijemci u međunarodnoj usporedbi higijene doista tako loši? Što kaže stručnjak za higijenu Zastrow? „Mislim da smo mi negdje u sredini.“

Muškarci u prljavim gaćama

Njegovu procjenu potvrđuje i istraživanje britanskih stručnjaka za higijenu. Imunolozi i mikrobiolozi su ispitali više tisuća ljudi iz deset zemalja o higijeni. Studija pokazuje da je higijena u Njemačkoj slična kao i u drugim zapadnim industrijskim zemljama.

Ni 40 posto odraslih ne pere ruke više od jednom na dan. Čak i ako se ruke pere, često se to čini samo za nekoliko sekundi i bez sapuna. A to onda ne koristi jer ne odstranjuje opasne klice. Na kobnu površnost mnogi Nijemci se navikavaju već u dječjem vrtiću. Redovito pranje ruku doživljava se kao teret. Ni polovica djece ne pere ruke prije jela. Takvo ponašanje se nastavlja i kasnije. Četkice za zube koriste se po godinu dana, ručnici i posteljina se rijetko mijenjaju. Osobito grozno je s donjim rubljem. Čak 62 posto ispitanih muškaraca isto donje rublje nose do tjedan dana. Sad se traže uzroci zaraze bakterijom EHEC. Ali, stručnjak za higijenu Zastrow strahuje da će to završiti kao i kod brojnih drugih zaraza: „U vrlo rijetkim slučajevima je pronađen uzrok zaraze. Zašto? Zato što se nije dobro gledalo. Mislim da se nije mislilo na ono najjednostavnije i najnormalnije.“

Autor: Wolfgang Dick / Anto Janković
Odg. uredica: Andrea Jung-Grimm