LMU - kolijevka Nobelovaca

Nedavno je ovo sveučilište dobilo odlikovanje za koncepte budućnosti koje nudi. Uz to, država dodatno financira školu za osobito nadarene mlade znanstvenike, kao i tri slobodna istraživačka projekta.
Trenutno na Sveučilištu u Münchenu gostuje oko 1.500 znanstvenika, a studira i 7.600 stranih studenata iz 125 zemalja. Od toga je tri četvrtine studenata iz Europe, znatan broj iz Azije, a nekolicina i iz zemalja Južne i Sjeverne Amerike. Na Sveučilištu u Münchenu oni mogu studirati prirodne, društvene i humanističke znanosti. Međutim, od inicijative za najbolja sveučilišta najviše koristi imaju studenti prirodnih znanosti, koji su smješteni u zajedničkom istraživačkom centru s Tehničkim sveučilištem.
Odsjek za fiziku profesora Dietritricha Habsa dobiva dodatna sredstva za vrhunska istraživanja. Habs eksperimentira s laserima, a u istraživanjima surađuje s prošlogodišnjim dobitnikom Nobelove nagrade za fiziku Theodorom Hänschom. Proračuni i mjerenja rezultata istraživanja vrlo su složeni. No, za nekoliko godina vjerojatno će se raspolagati znanjem koje će omogućiti pravu revoluciju u liječenju raka: "Danas se rak najčešće dijagnosticira kada je već dosegao veličinu od jednog centimetra i raširio metastaze koje treba liječiti kemoterapijom. Naš je cilj prepoznati rak u fazi kada on ne prelazi veličinu od jednog milimetra. Isto tako želimo znanto smanjiti zračenje prilikom mamografije, tako da se ti pregledi mogu učestalije obavljati."
Istraživanje raka trebalo bi biti preciznije i s manje štetnih posljedica, a ulaganje u takva istraživanja u interesu su cijele društvene zajednice. Dietrich Habs smatra da je vrlo bitno javnost informirati o istraživanjima, jer za milijunska ulaganja njemačke države u eltina sveučilišta potrebna je podrška javnosti: "Za tri godine ćemo polagati vrlo kritičan ispit naših specijalinih istraživačkih projekata. Nastaviti će se financirati samo oni projekti koji su pokazali izuzetne rezultate i ispunili postavljene zadatke. "
U minhenskoj se studentskoj četvrti, međutim, ni po čemu ne osjeća nekakva elitna ili posebna atmosfera. U studentskoj menzi jela poput palačinki, pečenog lososa ili gulaša ne ukazuju na neki osobito elitistički jelovnik. Studenti nisu baš oduševljeni tom menzom, no veći je problem u tome što su neki prilično kritični i prema samom načinu studiranja na ovom elitnom sveučilištu, kao što to ističe jedan od studenata: "Elita - to se ni po čemu ne može primjetiti, prije svega na nepopularnim smjerovima, koji su ionako već napola odgođeni. Oni ne dobivaju nikakvu potporu - napredni tečajevi su otpali i ne vjerujem da će biti tako brzo vraćeni, zato što sav novac odlazi na istraživanja."
Mnogi studenti smatraju da se premalo investira u samu obuku. Predavaonice su prenatrpane, a profesori preopterećeni. Studenti imaju niz prijedloga kako bi se novac iz inicijative za najbolja sveučilišta mogao bolje iskoristiti: "Većim ulaganjem u personal, tako da se može ponuditi veći broj tečajeva i da studenti dobivaju više podrške."