Ljudske uši "gluhe" na zov pomoći životinja

Od 12. do 17. svibnja 1929. u Beču se po treći puta održavao Međunarodni kongres za zaštitu životinja. Na njemu su sudjelovala 152 predstavnika iz 32 zemlje. Na ovom je kongresu usvojen katalog zahtjeva od 23 točke. Točka 23 predviđala je uvođenje Svjetskog dana zaštite životinja. Tijekom konvencije ekologa u Firenci 8. svibnja 1931. kucnuo je čas - odlučeno je kako će se ubuduće ovaj dan obilježavati 4. listopada. Ovaj datum je izabran kao sjećanje na sv. Franju Asiškog, koji je umro 3. listopada 1226. i koji je bio poznat po svojim propovijedima o životinjama.

Još jedan šokirajući dokumentarac

Na samom početku jedno treba odmah da bude jasno - životinje ne ugrožava nitko drugi nego sam čovjek. Iskreno, nije nikakvo iznenađenje. Već godinama organizacije u svijetu upozoravaju na izumiranje životinja i to, većinom, iz sebičnih razloga. Jedni vole nositi kapute od pravog krzna, drugi vole nakin od slonove kosti, a sve je i veći broj onih koji su otkrili lijep ukus egzotičnog mesa. Svaki dan nestanu stotine životinjskih vrsta, a među najugroženijim se ubrajaju slonovi, gorile, pande, kitovi, tigrovi, morske kornjače ali i mnoge druge vrste. U svijetu je poznato oko 1,9 milijuna životinjskih vrsta, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više. Organizacije svaki puta iznova upozoravaju na izumiranje životinjskih vrsta i na katastrofalne posljedice za naš okoliš. No čini se kako ova upozorenja ne dopiru do ljudskih ušiju.

To pokazuje i najnoviji, odnosno jedan od tisuću, dokumentarni film Rica O'Barryja pod nazivom "The Cove". Već godinama u zaljevu japanskog grada Taiji hvataju se delfini i na brutalan način ubijaju. Zašto? - zbog mesa! Dokumentarac je već prikazan u američkim kinima gdje je izazvao zgražanje ljudi. No te burne reakcije brzo se jave, ali se isto tako opet brzo i zaborave. Nisu nam potrebni šokirajući dokumentarci kako bi shvatili da svaki dan stotine životinja umiru kako bi se zadovoljile "visoke" ljudske potrebe.

Mnogo se očekuje i od nove njemačke vlade. "Od nove vlade očekujemo da postavi nova mjerila za zaštitu životinja", riječi su direktora Udruge ljudi za prava životinja Kurta Simonsa. Među ostalome zahtjevi udruge odnose se i na zabranu klanja životinja bez uspavljivanja, ophodnja s životinja u poljoprivredi i u svrhe istraživanja. Iako i u Hrvatskoj životinje ne uživaju potpunu zaštitu, mora se reći kako ipak stoji na "pozitivnoj" strani. Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti. U Hrvatskoj je nastanjen velik broj vrsta ugroženih u Europi, što je povezano s očuvanim staništima. Strogo je zaštićen i veliki broj životinja poput vuka, risa, šišmiša, dupina i kitova, te ptica, gmazova, kornjača i vodozemaca.

Autor: dpa/ap/hina/mlj

Odg. ur.: Nenad Kreizer