1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Letonija suočena s bankrotom

Jan Pallokat (mlj)26. veljače 2009

Svjetska gospodarska kriza ne štedi nikoga, pa ni zemlje srednje i istočne Europe čija su gospodarstva u usponu. Primjer je Letonija u kojoj je nakon booma zavladalo tmurno raspoloženje.

https://p.dw.com/p/H1cI
Slika starog grada u Rigi
Život na razini europskog gospodarstva Letoniju je doveo u propastFoto: picture-alliance / Bildagentur Huber

Letonska Nacionalna opera u Rigi zrači ponosom: poznata je i izvan svojih granica i neki od najboljih talenata koji danas pjevaju ili plešu na zapadnim pozornicama potječu odande. No, zadnjih se nekoliko tjedana čuju loše glasi.

Burza u Frankfurtu
Banke nisu jedini krivci za drastični pad gospodarstvaFoto: AP

"Nacionalna opera nije iznimka, smanjili su nam proračun baš kao i drugim institucijama. Pokušavamo se snaći. Izgubili smo deset posto kućnog budžeta. Otkazali smo ovogodišnji operni bal. Otkazali smo i Valkiru koja je trebala biti održana krajem travnja. Osim toga dobili smo jasne upute od ministarstva da smanjimo broj zaposlenih za 5,5 posto. 32 osobe. To je mnogo", riječi su direktorice Opere Selgae Laizane. Ako se štedi na kulturnom životu Letonije, lako je zamisliti što se događa na drugim razinama. Letonija je krajem prošle godine bila pred bankrotom, nedavni slom letonske banke Parex, jedne od najvećih banaka baltičkih republika, potpuno je opteretio zemlju. Europska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF) Letoniji su dali kredit u milijardskim iznosima kako bi "preživjela". Uvjet je bio: štediti, štediti, štediti. Plaće u javnim sektorima moraju biti smanjene za 15 posto, glasio je uvjet.

No, to su samo brojke, ali što je s osobama koje se iza njih kriju. "Cijene užasno rastu, a plaće se smanjuju. To je opasno. U kulturnoj branši sve se racionalizira... Dobro, danas vlada kriza, ali za godinu dana nadamo se više ne. Ali šro će biti s ljudima? Hoće li oni za godinu dana uopće još biti u Letoniji?", smatra Aldis Misevics iz letonskog sindikata za uslužne djelatnosti.

Život na visokoj nozi

Žena s korpom u trgovini
Skupa odjeća i automobili danas su prošlost, Letonci moraju štedjeti za osnovne potrepštineFoto: AP

Kako je moglo doći to toga? Prije nekoliko godina Letonija je bila europski prvak u gospodarskom rastu, iako je, mora se priznati, polazila sa znatno niske razine. Marljivi i jeftini zaposlenici, uzorna zemlja, kulturno veoma bliska zapadu. No, u jednom je trenutku, i to znatno prije bankrota Parexa, gospodarstvo počelo snažno napredovati, a plaće i inflacija međusobno su se natjecali u rastu. To je začudilo i sam MMF, kako kaže direktor MMF-a za istočnu Europu Christoph Rosenberg: "Gospodarski rast bio je veoma jak a poticali su ga prije svega temeljni faktori. Članstvo u EU-u Letoniji je dalo poticaj koji ni mi u MMF-u nismo očekivali. Uz temeljne preduvjete poput europskog pravnog sustava i pristupa svjetskom tržištu došao je i angažman stranih banaka i dostupnost jeftinim kreditima." Banke, posebno švedske, na području baltičkih repulika posebno su potaknule boom i dovele do preusmjeravanja: izvoz i proizvodnja izgubili su na značaju, dok su spekulacije s nekretninama i brza potrošnja postali pogon gospodarstva. Skupi njemački automobili na kredite, lijepa odjeca, velike kuće. Letonci su počeli živjeti na razini zapadnog gospodarstva, iako njihovo za to nije bilo spremno.

Jesu li za sve i opet krive banke? Djelomično, smatra ekonomist Morten Hansen: "Banke su odgovorne za jednostavno dostupne kredite, no ljudi su si sami krivi. Oni su se također mogli upitati - mogu li ja uopće kredit, je li uopće realistično da mi plaća godišnje raste 35 posto? I vlada je kriva. U dobrim vremenima postojao je snažni rast gospodarstva, mnogi su govorili da se to treba zaustaviti, ali nitko ništa nije poduzeo."

Zapravo se događalo suprotno: pomisao na brzo dostizanje zapadnog nivoa političari su veoma rado najavljivali, a svaki je sumnjičavac smatran neraspoloženim zanovijetalom. Dostizanje tuđe razine za sada je prošlost, jer Letonci se moraju prvo potruditi na noge ponovno podignuti svoje gospodarstvo. Krajem prošle godine ono se smanjilo za 10 posto. Mrvica nade: letonska Opera zabilježila je u siječnju porast broja posjetitelja. Letonci za sada ostaju unutar granica svoje zemlje i nemaju novca za putavanja.