1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Lakše do stare devizne štednje

Dragan Maksimović8. studenoga 2012

Nakon presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu porasli su izgledi da štediše s područja bivše Jugoslavije dođu do svoje ušteđevine. Ali, natezanje će se očito još nastaviti.

https://p.dw.com/p/16fGr
Logo Nova Ljubljanska banka, die größte Bank Sloweniens. Die Nova Ljubljanska banka d. d. (NLB) ist ein slowenisches Kreditinstitut mit Sitz in Ljubljana. Sie ist die größte slowenische Bank. Das Unternehmen hatte 2009 eine Bilanzsumme von 15,5 Milliarden Euro und einen Vorsteuerverlust von 23 Millionen Euro. Vorstandschef ist Marjan Kramer. Quelle: Wikipedia
Logo Nova Ljubljanska banka

Slovenija i Srbija su dužne u roku od šest mjeseci omogućiti isplatu stare devizne štednje štedišama iz BiH i to pod istim uvjetima koje su imali državljani tih zemalja. S obzirom da se radi o pilot-presudi, ona se primjenjuje na sve štediše iz BiH koji imaju štedne uloge u Ljubljanskoj i Invest banci Beograd. Za Miomira Kurušića, čiji je otac godinama štedio u Ljubljanskoj banci, presuda znači konačni kraj agonije, ali dok ne vidi novac na računu, on ne vjeruje nikome: "Dok pare ne legnu na račun (...) opet smo nepovjerljivi. U svakom slučaju dobro. Svaki dinar koji dođe u ovoj krizi dobro će doći."

Miomir Kurušić
Miomir KurušićFoto: DW

Presuda vrijedi i za Hrvate

Tužbu su pokrenula tri državljana BiH, Emina Ališić, Aziz Sadžak i Sakib Šahdanović, jer nisu mogli doći do svojih deviznih depozita u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci u Sarajevu i u podružnici Invest banke u Tuzli. Zastupnica BiH u Sudu u Strasbourgu Monika Mijić kaže da ova presuda znači ostvarivanje prava svih građana koji su imali štedne uloge u ovim bankama: "Ove dvije države su dužne ove štediše uključiti u svoju shemu isplate stare devizne štednje na isti način kao što je to učinjeno za slovenske i srbijanske štediše."

Slovenija ulaže žalbu, Srbija čita presudu

Sad se postavlja pitanje hoće li presuda biti provedena, obzirom na to da i Slovenija i Srbija nisu dočekale presudu raširenih ruku. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec potvrdio je da će se njegova zemlja žaliti na presudu. Glavni argument Slovenije je kako su priopćili iz Vlade, da ni Slovenija ni Ljubljanska banka nisu uzele devizne depozite iz podružnice Ljubljanske banke u Sarajevu, pa nisu ni dužne vratiti novac. Ranije je iz Ljubljanske banke rečeno za Deutsche Welle da ovo pitanje trebaju riješiti države nasljednice kroz sporazum o sukcesiji te da je Republika Slovenija isplatila sredstva po osnovi stare devizne štednje svim građanima koji su imali devizne knjižice, bez obzira na njihovu nacionalnost. S druge strane ministar financija Srbije Mlađan Dinkić kaže da će reagirati kad vidi presudu: "Nisam ja to još čitao. Kada dobijem informaciju o tome i kada to prouče stručne službe, moći ću da kažem nešto više o tome."

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu
Europski sud za ljudska prava u StrasbourguFoto: Getty Images

Predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić kaže da se u ovom slučaju Slovenija i Srbija ne mogu izvući te da će se odluka suda morati ispoštovati: "Nije Europski sud institucija s kojom se može igrati. Nego nema izlaza, znate kakvi su političari. Presuda `Suljagić` koja vraća deviznu štednju, znate kako se izvršava...k˙o sat."

Za štediše je ovo samo početak

U Hrvatskoj su također zadovoljni ovom presudom jer je, kako kažu nedvosmisleno utvrđena odgovornost Slovenije za povrat stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan te zemlje. Iz Udruženja građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori su zadovoljni presudom, a njihov predsjednik Svetozar Nišić kaže da će sve štediše naplatiti svoje dugove i da je ovo samo početak: "Naravno da nije još sve završeno jer deviznih štediša ima mnogo, ovo je borba protiv vjetrenjača."

Svetozar Nišić
Svetozar NišićFoto: DW

U Sloveniji su uvjereni da će uspjeti u žalbi za koju imaju tri mjeseca jer je kako tvrde Ljubljanska banka Sarajevo nacionalizirana 1993. godine čime je bila prekinuta svaka veza između Slovenije i te banke. Međutim nitko ne spominje da je današnja Nova ljubljanska banka (NLB) nastala upravo na aktivi nekadašnje banke, dijelom i deponiranom štednjom deviznih štediša.