Lakše do posla u europskom inozemstvu

U pojedinim slučajevima nije priznata svjedodžba, kod nekih je problem u (ne)znanju jezika. Ima mnogo razloga zašto građani Europske unije ostaju u svojim domovinama, unatoč nezaposlenosti i činjenici da se u drugim zemljama traži stručna radna snaga. Europska komisija želi riješiti taj problem, pa je europski povjerenik za zapošljavanje i socijalna pitanja Laszlo Andor objavio prijedlog smjernice koja bi olakšala pronalaženje posla unutar EU-a.

Andor zahtijeva da države članice ubuduće moraju imati urede u kojima će se moći informirati ne samo svi koji traže posao, nego i poduzeća. Osim toga, sindikati i slične organizacije imali bi pravo zastupati strane radnike pred sudovima i vlastima ukoliko se, primjerice, osjećaju diskriminiranima.

Samo tri posto zaposlenih izvan domovine

Povod za ovaj prijedlog je visoka stopa nezaposlenosti u članicama Unije koje su zapale u duboku krizu. Prema podacima statističkog ureda Europske unije Eurostata iz veljače, u Grčkoj je nezaposleno 26,4 posto stanovnika, u Španjolskoj 26,3 posto, a u Portugalu 17,5 posto. Kriza je posebno pogodila mlade. U Grčkoj i Španjolskoj je bez posla više od polovice osoba mlađih od 25 godina. U Portugalu, Italiji i Slovačkoj nezaposlena je trećina mladih.

"Očekuje se da će sada nezaposlenost u zemljama pogođenima krizom biti smanjena zahvaljujući mobilnosti radne snage", kaže za DW Herbert Brücker iz Instituta za tržište rada i istraživanje zapošljavanja (IAB). No, to se očekivanje do sada očito nije ispunilo. Jer, ljudi bez obzira na krizu najčešće ostaju u svojoj domovini. Samo tri posto Europljana radi u nekoj drugoj zemlji.

Doduše, broj doseljenika iz Španjolske, Italije i Portugala u Njemačku je znatno porastao, ali je, ako se u obzir uzme visoka nezaposlenost, još uvijek "zanemarivo mali", ističe Herbert Brücker. On kaže da u Njemačku prije svega stižu građani istočnoeuropskih zemalja. Recimo, u Rumunjskoj i Bugarskoj su plaće znatno niže nego u Njemačkoj, pa je zato ova zemlja onima koji su u potrazi za poslom posebno atraktivna.

Strah od birokracije

Oko prijedloga povjerenika Andora mišljenja stručnjaka su podijeljena. "U načelu je to pravi put da se osigura transparentnost na tržištu rada. Ali ne očekujem znatni porast mobilnosti radne snage", ocjenjuje Herbert Brücker. Osim toga, dodaje da je pojedine točke prijedloga, poput odredbe da se natječaji za posao objavljuju na engleskom ili nekom drugom stranom jeziku, vrlo teško ispuniti.

"S našeg je stajališta važno da se sloboda kretanja koristi, upravo ako se uzme u obzir nedostatak stručne radne snage u njemačkim tvrtkama. Tu je doseljavanje jedna od mogućnosti", kaže Stefan Hardege iz Njemačke industrijske i trgovinske komore. No, on istodobno upozorava na opasnost od pretjeranog reguliranja. "Zakon ne smije stvoriti još veću birokraciju. O tome zemlje moraju odlučiti samostalno. To ne smije dolaziti iz EU-a", smatra Hardege.

Pomoć doseljenicima

Posvuda, pa i u Njemačkoj, postoje razni načini pomoći državljanima drugih članica EU-a koji traže posao. Tako tzv. "Welcome Center" u Hamburgu na posebnoj internetskoj stranici objavljuje odgovore na najčešća pitanja vezana uz život u tom gradu. Tu su obuhvaćene različite teme: od pronalaženja stana preko dječjeg doplatka pa sve do školstva.

Drugi pak o mogućnostima informiraju u samom inozemstvu. Obrazovni ured bavarskog gospodarstva predstavio je svoj program nezaposlenim mladima u Madridu. Bavarci osim tečajeva njemačkog jezika i školovanja nude i posrednike sa znanjem španjolskog jezika koji mladima pomažu u potrazi za stanom i rješavanju administrativnih pitanja. Te ponude u Španjolskoj nailaze na veliki interes.