1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kurdsko proljeće

F. Gaedtke/G. Parameswaran/D. Janjević27. svibnja 2013

Kurdi čine deset posto sirijskog stanovništva i najveća su etnička manjina u toj zemlji. Dugo su ugnjetavani - i pod Asadovom vladom. Ali od početka revolucije su samouvjereniji nego ikada i bore se za svoja prava.

https://p.dw.com/p/18eEB
Syrian Kurds wave the Kurdish flag as they rally against the Syrian regime and to mark Noruz spring festivities in the northern city of Qamishli on March 21, 2012. Noruz marks the spring equinox of the solar year 1390. The United Nation's general assembly in 2010 recognized the International Day of Noruz, describing it as a festival of Persian origin which has been celebrated for over 3000 years. AFP PHOTO/STR (Photo credit should read -/AFP/GettyImages)
Syrien - syrische KurdenFoto: AFP/Getty Images

Topla je večer u Deriku, sirijskom gradu s većinskim kurskim stanovništvom na granici s Turskom i Irakom. U kulturni centar je došlo nekoliko stotina ljudi. Asja Muhamed Abdulah je potpredsjednica Stranke demokratske unije, sirijskog ogranka Radničke partije Kurdistana (PKK) i s govornice izvikuje: "Mi, Kurdi u Siriji, borimo se za svoja prava već 30 godina. Zbog toga je režim uhitio mnoge naše prijatelje i mučio ih do smrti".

Kurdska političarka Asja Muhamed Abdulah
Kurdska političarka Asja Muhamed AbdulahFoto: DW/Felix Gaedtke

Stranka Baath je Kurdima oduzela sva temeljna prava. 1960-ih godina je 20 posto od ukupno 2 milijuna Kurda izgubilo sirijsko državljanstvo. No, revolucija je promijenila Siriju. Na početku pobune je Asad Kurdima bez putovnice vratio državljanstvo. Tako se htio osigurati da u regijama u kojima oni žive neće buknuti revolucija. Iz taktičkih razloga je i dio sirijske vojske povučen iz njih i premješten na druga mjesta.

"Na početku revolucije nismo krenuli od nule. Pripremljeni smo za rješavanje kurdskog pitanja", tvrdi predsjednica PYD-a, sirijskog ogranka PKK-a, Asja Muhamed Abdulah. Kurdske jedinice narodne obrane YPG-a, naoružanog krila PYD-a, velike su dijelove kurdskih regija u Siriji stavile pod svoju kontrolu. Ali Asja Muhamed Abdulah poručuje: "Demokracija je političko rješenje sirijskih problema. Ne želimo podijeliti Siriju. Vjerujemo da kao braća možemo živjeti u demokratskoj Siriji”.

Vojna nazočnost

Istovremeno, s druge strane granice, PKK pregovara s turskim vlastima. Tijek pregovora ima presudni utjecaj na ono što će se događati u kurdskim dijelovima Sirije. Kurdi bi, naime, mogli imati velike koristi od djelomičnog otvaranja granice – vojno i privredno. Uz glavnu cestu do neslužbenog glavnog grada kurdskih dijelova Qamishla je YPG postavio kontrolne punktove. Naoružani muškarci i žene kontroliraju svako voziilo. Barikade su obojane u crveno, žuto, zeleno - boje Kurda. Samo u centru grada i nekim gradskim četvrtima patroliraju vladini vojnici. "Mi smo protiv krvoprolića i oružanih sukoba u Siriji, ali trenutno nas situacija primorava da nosimo oružje. Ako neka vlada u budućnosti Kurdima osigura sva prava, mi ćemo sudjelovati u njoj i podržati je, ali ako nam uskrate prava, za njih ćemo se boriti oružjem“, kaže jedan pripadnik kurdskog YPG-a.

Borci YPG-a
Borci YPG-aFoto: DW/Gayatri Parameswaran

Kulturni preporod

Pod Asadovom vlašću Kurdima je bilo zabranjeno govoriti vlastiti jezik i javno slaviti svoju Novu godinu. Ali s porastom njihove političke i vojne moći, ponovno se razvija i kurdska kultura. Kulturni i glazbeni centar "Muhamed Šeko" u Qamshlu osnovan je prije godinu i pol dana. Svake večeri u njega dolaze deseci mladih kako bi učili kurdske plesove i pjesme. Hussain Khate, mladi kurdski pjevač, dolazi dva puta tjedno. "Prije revolucije situacija je bila strašna. Morali smo probe održavati tajno, kod kuće. To ne samo da je bilo zabranjeno, već i opasno. Od početka revolucije sve je bolje. Možemo održavati probe ovdje, u Centru. To je dobar osjećaj”, priča.

Međutim, blizina rata je vidljiva. Struja često nestaje, smeće se vuče po ulicama. Cijena životnih namirnica osjetno je porasla u zadnje dvije godine, a škole su uglavnom zatvorene - iz sigurnosnih razloga.