Kurdski PKK kriv za napad u Istanbulu?
14. studenoga 2022
Rano jutros je turski ministar unutarnjih poslova Süleyman Soylu objavio kako je uhićena osoba koja je podmetnula eksplozivnu napravu u ulici Istiklal u središtu Istanbula. "Prema našim saznanjima je odgovorna teroristička organizacija PKK", izjavio je turski ministar.
Uhićena osoba je neko vrijeme bila i u regiji Afrin na sjeverozapadu Sirije gdje većinom žive Kurdi. No to je područje od ožujka 2018. pod okupacijom turskih snaga, a većina tamošnjeg stanovništva je pobjegla.
Ministar Soylu je najavio i odmazdu za taj teroristički čin, ali nije ulazio u detalje. Nije ni potvrdio raniju izjavu turskog predsjednika Erdogana kako je napad izvršila "jedna žena", ali je potvrdio da još traju uhićenja te da je do jutros privedena 21 osoba.
Dežurni krivac
U eksploziji ove nedjelje uvečer (13.11.) je poginulo šest osoba, a više od 80 je ozlijeđeno. To je ulica s mnoštvom trgovina i u nedjelju je bila puna prolaznika.
Za turske službe su u terorističkim napadima Kurdi i njihova stranka PKK redovito na prvom mjestu kao mogući počinitelji, ali ta organizacija i jest počinila čitav niz terorističkih napada sve od osamdesetih godina prošlog stoljeća, zahtijevajući više prava za Kurde u Turskoj. Zbog pritiska službene Ankare su kurdsku stranku PKK na popis terorističkih organizacija uvrstile i mnoge druge države, između ostalih i Njemačka i Sjedinjene Američke Države.
Švedska "utočište terorista"?
Upravo su PKK i Kurdi glavni razlog protivljenja Turske pristupu Švedske i Finske NATO savezu. Osobito Švedsku turski dužnosnici optužuju kako je "utočište za teroriste" i kako neće prihvatiti članstvo te države u NATO-u dok ona ne promjeni svoju politiku.
S druge strane, makar je članica NATO-a, Turska se samostalno i bez konzultacija sa saveznicima uvijek iznova upušta u vojne akcije u susjednim zemljama - u Iraku i Siriji, obrazlažući svoju intervenciju borbom protiv "položaja PKK". U proteklim desetljećima je u tim "intervencijama" izgubilo živote već na desetke tisuća ljudi. Posljednji put je još 2015. je dogovoren prekid vojnog djelovanja, ali to primirje nije dugo trajalo.
cw, aš (agencije)