Krizni menadžment u Davosu
16. siječnja 2023
Veliko društvo u Davosu vraća se svoje uobičajeno zimsko okruženje. Bujni zeleni alpski pašnjaci s proljetnog sastanaka u svibnju 2022. ponovo su bijeli, pokriveni snijegom. No teme su ostale skoro iste: rat u Ukrajini i njegov utjecaj na globalno gospodarstvo vjerojatno će ponovo odrediti dnevni red Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) koji se održava od 16. do 20. siječnja 2023. u švicarskom Davosu.
Neizvjesna vremena
Sastanku u Davosu prisustvovat će svjetski lideri u politici i biznisu, poznate osobe i istaknuti društveni aktivisti. Ovaj skup se održava u trenutku kada je globalno gospodarstvo pod ogromnim pritiskom visoke inflacije, energetske krize, poremećaja u opskrbi zbog rata i ponovnog izbijanja pandemije korone u Kini.
„Ekonomske, ekološke, društvene i geopolitičke krize su se spojile i stvorile izuzetno nepredvidivu i neizvjesnu budućnost", rekao je novinarima Klaus Schwab, osnivač WEF-a.
Tko sve dolazi
Čelnici iz više od 50 zemalja okupit će se na petodnevnom sastanku na temu „Suradnja u fragmentiranom svijetu". Među njima su njemački kancelar Olaf Scholz, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i španjolski premijer Pedro Sanchez.
Očekuju se i neki nedavno izabrani predsjednici kao što je Yoon Suk-yeol iz Južne Koreje, Gustavo Petro iz Kolumbije i Ferdinand Marcos mlađi s Filipina. Afričke delegacije predvode predsjednici Cyril Ramaphosa iz Južne Afrike i Samia Suluhu Hassan iz Tanzanije.
Iz SAD-a dolaze specijalni izaslanik predsjednika Bidena za klimatska pitanja John Kerry i povjerenica za trgovinu Katherine Tai. Pored 56 ministara financija, više nego ikada ranije, u Davosu se očekuje i 19 direktora središnjih banaka.
Iz Rusije ne dolazi nitko - WEF je prekinuo veze nakon napada na Ukrajinu. A Ukrajina ove godine ponovo šalje delegaciju sastavljenu od visokih dužnosnika. Iz sigurnosnih razloga, organizatori nisu objavili nikakve detalje.
Očekuje se dolazak 1.500 gospodarstvenika – uključujući 600 izvršnih direktora iz nekih od najvećih svjetskih tvrtki.
Strah od recesije
53. sastanak u Davosu održava se tokom najtežih gospodarskih previranja posljednjih godina. Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgiewa upozorava da bi trećinu svih nacionalnih gospodarstava ove godine mogla pogoditi recesija.
Rat u Ukrajini i zapadne sankcije protiv Rusije doveli su do neviđene nestašice energije. Iako se čini da je inflacija na razvijenim tržištima kao što su SAD i eurozona već dostigla svoj vrhunac, ona je i dalje nadprosječno visoka.
To prisiljava središnje banke na agresivno podizanje kamatnih stopa. A visoke kamatne stope pak dovode do većih troškova refinanciranja u fazi stagnacije privrede i povećavaju rizik od globalne dužničke krize.
To vrijedi i za afrički kontinent. Prema Svjetskoj banci, trenutna gospodarska kriza može dovesti do daljnjeg povećanja siromaštva u podsaharskoj Africi. U ovoj regiji već́ živi 60 posto najsiromašnijih na svijetu.
U najnovijoj godišnjoj procjeni rizika koju je izradio WEF, rastući globalni troškovi života izazvani pandemijom i ruskom invazijom na Ukrajinu navedeni su kao najveći neposredni rizik. Uska grla u opskrbi energentima i hranom vjerojatno će potrajati još dvije godine.
Predsjednik Svjetskog gospodarskog foruma Borge Brende je izjavio: „Sastanak u Davosu se održava u sjeni najsloženije geopolitičke i globalne ekonomske situacije u posljednjih nekoliko desetljeća. Ulozi su zaista veliki za globalno gospodarstvo, koje mora pokušati izbjeći globalnu recesiju, usporavanje rasta, visoku inflaciju i povećanje zaduženja."
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu