Kriza vlasti u Hrvatskoj: Plenković se rješava balasta

Iza Hrvatske je izuzetno turbulentan politički dan. Iz vlade su jučer eliminirani Mostovi ministri koji su još jutros govorili da ih iz ministarstava može izbaciti samo parlamentarna većina, a ne premijer Andrej Plenković. No već je oko podneva šef Mosta i Sabora Božo Petrov objavio da četvorica ministara odlaze sami, a zbog sprječavanja ustavne krize.

Podsjetimo, sasvim neočekivano, nakon što su odbili odbaciti zahtjev Socijaldemokratske partije (SDP) za rušenjem ministra financija Zdravka Marića, premijer im je javno jučer u televizijskom prijenosu izrekao – otkaz. Razlog traženje Marićeve smjene je njegov bivši angažman u Agrokoru, koncernu koji je potonuo pod teretom nerealnog rasta i prevelikih kreditnih zaduženja i koji bi za sobom mogao povući hrvatsko i dio gospodarstva regije. U stabilnim demokracijama ovakav bi rasplet bio očekivan već nakon što je „građanin Božo Petrov“ predao kaznenu prijavu protiv uprave Agrokora dok je vlada u kojoj sjede njegovi ljudi smišljala zakon kojim će pokušati spasiti isti taj koncern. No hrvatski politički laboratorij dopušta sve scenarije pa i ovaj prema kojem se neuspješne koalicije uzastopno ponavljaju.

Pokušaj puča?

Petrovljeva objava o odlasku ministara iznenađenje je nakon jutrošnje poruke razriješenog ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića, koju su mnogi doživjeli pozivom na puč. Naime, Orepić je pred kamerama pozvao građane na reakciju zbog, kako je rekao, uzurpacije vlasti. Analitičari, ali i dobar dio političke scene, u ovoj izjavi vide ozbiljan pokušaj destabiliziranja demokracije, o čemu smo razgovarali i s politologom s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, dr. Bertom Šalajem.

„Iz moje perspektive, to je vrlo neodgovorna izjava. Jasno je da se nalazimo u političkoj krizi čiji su glavni akteri HDZ i Most. Bilo bi dobro za Hrvatsku da se kriza što prije razriješi, ali kroz parlamentarnu proceduru na način da se vidi postoji li nova većina ili ne i trebaju li se raspisati novi izbori. Orepić je namjerno ostao nejasan oko očekivane reakcije naroda. Vidjeli smo da je narod reagirao u Makedoniji. Nadam se da ne želi isto to u Hrvatskoj. Obje strane trebaju smiriti strasti. Ni novi izbori nisu smak svijeta. Događaju se i u drugim državama, ovo je uobičajena politička kriza koja ne bi trebala dugoročno ugrožavati stabilnost“, komentirao je Šalaj za DW.

Ministar Orepić odaje dojam čovjeka koji zna što govori i građani očekuju da ima povlaštene informacije, pogotovo kada za sudjelovanje u aferi Agrokor optužuje Martinu Dalić, aktualnu ministricu gospodarstva i nekadašnju ministricu financija u vremenu, kako kaže, Agrokorova vrlo dobrog rasta. Pa se na sve dodaje i optužba Mostova Nikole Grmoje koji tvrdi da nad kompanijom nije proveden porezni nadzor još od 2007. godine. Situacija je to koja ne ide na ruku ni Agrokoru koji se, uz državnu intervenciju i strane konzultante, pokušava održati na životu. Most, čini se igra na sve ili ništa, pogotovo u situaciji kada će za tri tjedna građani birati lokalnu vlast, a granice uobičajenog prelaze se bez zadrške.

Pravo vrijeme za odbacivanje Mosta?

 „Naravno ta se borba ne vodi u rukavicama. Pretpostavka je da ima informacije koje je stekao kao ministar. A možda ih i nema. Možda su to samo spinovi. Orepić bi trebao raditi na tome da se ova kriza razriješi na drugi način. Očito je da je potpuno izgubljeno povjerenje Plenkovića i ministara, kao i HDZ-a i Mosta. U međurazdoblju treba paziti da ta situacija ne eskalira i da se ne dogodi nešto zbog čega bismo kasnije mogli žaliti. Nije poželjno na taj način koristiti informacije u političkoj borbi. Ako takve informacije postoje, rješavaju se drugim kanalima“, kaže nam Šalaj.

Neslužbene informacije iz HDZ-ove centrale prema kojima je uoči otkaza Mostovim ministrima HDZ razgovarao s Hrvatskom seljačkom strankom (HSS), Šalaj ocjenjuje vjerojatno istinitima. „To nije palo s neba i Plenković već duže razmišlja kako zamijeniti Most u vladajućoj većini. Nakon nekoliko mjeseci je zaključio da se radi o nepouzdanom političkom partneru. Možemo raspravljati o tome je li izabrao najbolji trenutak i to ćemo tek vidjeti. Vjerojatno su postojali kontakti s HNS-om, HSS-om i nekim drugim zastupnicima. Ali, znate, možda su se neki koji su mu i dali obećanje povukli, sada kada je sve izašlo u javnost. I Karamarko je dobivao obećanja.“ I Karamarko je, podsjetimo, Petrova nazivao tek kamenčićem u cipeli, no zbog njega je srušio vladu i ostao bez pozicije šefa HDZ-a.

Impotentna ljevica

U cijeloj situaciji ljevica pokušava biti glavni igrač, no „drama“ se ne odvija u njenom prostoru i najnovija istraživanja raspoloženja birača pokazuju da bi novi izbori bili čavao u lijesu hrvatske socijaldemokracije. Nakon gubitka vlasti i odlaska Zorana Milanovića, povenuli SDP nije uspio vratiti snagu. I čini se da neće tako skoro s novim predsjednikom Davorom Bernardićem od kojega je titulu šefa oporbe preuzeo Ivan Vrdoljak iz puno manje Hrvatske narodne stranke (HNS). Da ljevica nije relevantan akter, potvrđuje i politolog Šalaj, iako je formalni razlog koji je zaljuljao vlast bio SDP-ov zahtjev za rušenjem HDZ-ova ministara.

„To je preslagivanje na desnici. Implicitno se rješavaju i odnosi unutar samog HDZ-a; Hasanbegović se nije eksplicitno odredio, Bruna Esih je rekla da ne želi preslagivanje. Tek ćemo vidjeti hoće li nešto profitirati politička ljevica i centar. Ali oni ne mogu bitno utjecati. Ako Plenkovićevi partneri ispoštuju dogovore, on može nakupiti 76 mandata, bez ljevice i lijevog centra“, objašnjava Šalaj najizgledniji scenarij. Onaj drugi, koji se sve glasnije spominje jest većina koju bi sklopila oporba s Mostom, no teško je i zamisliti kako bi i koliko dugo takva ideološki nekoherentna vlast funkcionirala.