Kriza s plinom: Rusi dolaze u Bruxelles već u četvrtak

Češko Predsjedništvo zatražilo je još jednom da Ukrajina i Rusija riješe svoje probleme i uspostave punu isporuku plina Europi. "Nismo suci u ovom prijeporu, mi to ne možemo biti, ali možemo sudjelovati u pronalaženju rješenja situacije koja je neprihvatljiva", naglasio je potpredsjednik češke Vlade Alexandr Vondra.

U četvrtak Rusija će u Bruxellesu razgovarati s predstavnicima Europske unije i Europske komisije oko krize isporuke plina koja je dovela do nestašice plina širom Europe. To je ovog utorka, nakon razgovora s ruskim premijerom Putinom izjavio šef Gazproma Alexei Miller. On je za rusku postaju "Vesti 24" optužio Ukrajinu da krade oko 15 posto ruskog plina koji prolazi kroz tu zemlju prema srednjoj i zapadnoj Europi, zbog čega je Rusija u potpunosti obustavila svoju isporuku plina Ukrajini.

U Bruxellesu se okupljaju i stručnjaci za energiju

Za petak je zakazan sastanak stručnjaka za energiju zemalja članica EU-a u "skupini za koordiniranje plina" na kojem će se razmatrati moguće mjere solidarnosti za članice koje su najteže pogođene ovom krizom. Zbog nastale situacije EU razmatra poduzimanje izvanrednim mjera ukoliko se kriza oko isporuke plina nastavi zaoštravati. Među ostalim to znači pokretanje u pogon starih atomskih centrala te potrošnja plinskih rezervi. Povrh toga, planirana je i redukcija plina za industriju i potrošače.

Topolanek: Situacija postaje sve ozbiljnija

Češki premijer i predsjedavajući Europskog vijeća Mirek Topolanek smatra da situacija još nije kritična te da se scenariji mogu odvijati od optimističnog do pesimističnog.

"Podzemna spremišta u Njemačkoj i Slovačkoj su puni, ali stanje se prinližava onome koje možemo nazvati ozbiljnim. U kontaktu sam s predsjednikom Barrosom, nismo strana u prijeporu, ali želimo izvršiti pritisak da se pronađe rješenje", naglasio je češki premijer Topolanek.

Na redu europska solidarnost s pogođenim članicama

"Postoje rezerve plina u različitim članicama Unije koje bi se mogle koristiti. Plin se može transportirati u pogođene zemlje ili se mogu koristiti različiti izvori energije", objašnjava plan glasnogovornik Europske komisije Farran Tarradellas. Bugarski predsjednik Parvanov spominje i mogućnost da se ponovno pokrene jedan od dva ugašena reaktora atomske centrale Kosloduj. Ta mogućnost je i formalno otvorena u članku 36 pristupnog sporazuma Bugarske gdje je riječ o sigurnosti opskrbe energijom. I Litva je najavila da će zbog krize isporuke plina produžiti rad reaktora II u Ignalini, ili će morati potrošiti 1,5 milijarde eura za izgradnju energetskih mostova prema Švedskoj i Poljskoj.

Europska ovisnost o ruskom plinu u brojkama

Ovisnost o ruskom plinu u zemljama Europske unije je velika. Potpuno ovisne su Latvija, Slovačka, Finska i Estonija, više od 80 posto svojih potreba plinom iz Rusije pokrivaju Bugarska, Litva i Češku, a više od 60 posto plina svojeg plina iz te zemlje uvoze Austrija, Mađarska i Grčka. Hrvatska iz Rusije uvozi 40, a Njemačka 38 posto svojih potreba plina.

Kao trajno rješenje, češko Predsjedništvo namjerava na rusko-ukrajinskoj granici postaviti nove instalacije u kojima bi se točno nadzirala količina ulaska plina u ukrajinski plinovod.