Kriza kao šansa za Hrvatsku?

Hrvatski predsjednik Stipe Mesić pokrenuo je u ponedjeljak postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o posebnom porezu na plaće po kojem hrvatski građani s primanjima iznad 3.000 kuna plaćaju dva, a oni iznad šest tisuća četiri posto na ime kriznog poreza. Taj porez je nepopularan, nazvan je "haračem". No, ima poteza koje bi vlada mogla donijeti i koje bi birači pozdravili i koji bi potvrdili da kriza pruža određene šanse. To nije floskula jer za mnoge rezove u društvu i u ekonomiji u kriznim vremenima lakše je postići konsenzus.

Tako je i u Hrvatskoj: Kriza tjera vlasti na rezove u onim područjima koja neracionalno opterećuju proračun. U ovoj priči ograničit ćemo se na tri: reduciranje broja općina i gradova, revizija spiska branitelja i odgodu gradnje Pelješkog mosta koji bi trebao spojiti hrvatski teritorij tako da više za Dubrovnik ne bi bilo nužno putovati preko Neuma (BiH).

Most na čekanju

Planovi gradnje Pelješkog mosta izazivali su prijepore ne samo sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, radi njegove visine, nego i u domaćoj javnosti radi njegove cijene od 300 milijuna eura. Dio javnosti je bio protiv gradnje, a dio za. Branko Babić, koji živi u Komarni, odakle bi most trebao ići preko kanala do Brijeste na Pelješcu iznio nam je njegove prednosti za lokalno stanovništvo:

"Ovo sad stanje koje imamo nije stanje koje ima jedna normalna država, da se presijeca na dva dijela. Iz tog razloga bih ja osobno želio, kao i ovi žitelji ovdje, da imamo taj most. Najprije nećemo imati dvije carine kad idemo u Dubrovnik, neće nas nitko maltretirati na granici."

No, Babić je prije nekoliko mjeseci bio vidovitiji od hrvatske Vlade koja je još donedavno tvrdila da nema odustajanja od mosta. "Sad je i kriza financijska u svijetu pa nije ni preporučljivo ulaziti u te velike investicije", prorokovao je Branko Babić gledajući u pravcu nepostojećeg mosta.

Kriza je vladu Jadranke Kosor natjerala do daljnjega da prilično uspori - bolje rečeno odgodi - gradnju mosta i da se barem što se njega tiče olakša pritisak na proračun.

Tisuće lažnih branitelja na proračunu

Hrvatska ima još znatnih rezervi. Lideri braniteljskih udruga

su patetično poručili da kako su bili spremni žrtvovati se za Hrvatsku u ratu da su spremne i u miru odreći se dijela pripadajućih im prihoda i privilegija. No, to nije dovoljan doprinos rasterećenju budžeta smatra predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Ante Kotromanović - on se zalaže za reviziju braniteljskog spiska:

"Ja već 4-5 god zagovaram da otvorimo reviziju branitelja zato što je brojka od 500.000 branitelja smiješna. Sam Tuđman je u svojoj poslanici 1996. rekao da ih je bilo 336.000 s kompletnim MUP-om i Hrvatskim vijećem obrane iz BiH! Mi danas imamo brojku od više od pola milijuna ljudi. Tu ima mnoštvo ljudi koji nisu bili ni jedan dan u Hrvatskoj vojsci, a imaju status branitelja. Kriza je uvijek dobrodošla da određene stvari isplivaju koje nisu baš najbolje. Ja mislim da je to već davno trebalo riješiti. Ja se nadam da ćemo pretresti taj registar branitelja. Nećemo oduzimati prava onim ljudima moji su bili u ratu, nego onima koji nisu bili. I to je moja borba i nadam se da ćemo to ostvariti do kraja. Imam potporu sviju, to nema veze s dnevnom politikom...", rekao je za naš radio Kotromanović.

Sljedeća stranica: Male općine – velike vreće bez dna…

Male općine – velike vreće bez dna…

Hrvatska je mala država za preveliki broj županija, gradova i općina. Od 430 općina u vladi procjenjuju da ih treba ukinuti oko 150. Radi se o razmrvljenom, neefikasnom i skupom teritorijalnom ustroju Hrvatske, kaže dekan splitskog Ekonomskog fakulteta i voditelj radne skupine za pregovore s EU za poglavlje "Regionalna politika" dr. Branko Grčić. "Kako je naš sustav dosta razmrvljen - imate 570 općina i gradova - jedan dobar dio, po procjenama čak oko 15 posto njih, 70 ili 80 jedinica, nije u mogućnosti niti pokriti tekuće rashode s tekućim prihodima svojih proračuna. Praktički im ne ostaje ništa za financiranje razvoja. I tu je glavni problem", rekao je dr. Grčić.

Takve općine se financiraju iz proračuna i to bi trebalo dokinuti. Dr.Grčić smatra da je i tu kriza šansa jer je inače teško oduzimati već stečena prava:

"Kad jednom dadete određena administrativna prava, složit ćete se, jako je teško ta prava eliminirati. Zato mislim da bi jedna takva odluka mogla biti samo rezultat jednog sveopćeg konsenzusa u Hrvatskoj, a taj konsenzus nije baš tako jednostavno postići."

Kriza ipak stvara i određena suglasja: Sudeći po medijima, istupima političara i raspoloženju javnosti Hrvatska je pred dugo očekivanim konsenzusom barem u pitanjima odustajanja od prevelikih i ne nužnih investicija, racionalizacije lokalne uprave i skidanja lažnih branitelja i invalida s državnog proračuna.

Autor: Goran Vežić, Split

Odg. ur.: sma