Kriza? Kakva kriza? Europa «lansira» milijarde eura u svemir
30. studenoga 2008Vijeće ministara Europske agencije za svemirska istraživanja Esa odlučilo je ovoga tjedna u Den Haagu usvojiti opširan programski paket. Prema navodima Njemačkog centra za zrakoplovstvo i i svemirske letove (DLR) njemačka savezna Vlada sudjeluje u projektu sa 2,7 milijardi eura i time najviše pridonosi financijski savezu 18 zemalja koje sudjeluju u Esa-i.
Najveći dio novca za ISS
Vrhunac europskih svemirskih istraživanja u idućih nekoliko godina je planirani start svemirskog teleskopa Herschel/Planck na proljeće 2009. godine, zatim misija Gaia koja ima za cilj trodimenzionalno mjerenje Mliječne staze 2011. godine kao i putovanje svemirske sonde BepiColombo do suncu najbliže planete Merkur 2014. godine. Najveći dio novca odlazi u korist Međunarodne svemirske postaje ISS, čije korištenje će se najvjerojatnije produžiti za pet godina do 2020. godine.
Misija istraživanja tragova života na Marsu
Prema navodima direktora Esa-e Jean-Jacques Dordaina daljnji važni projekt su treća generacija europskih satelita za prognozu vremena Meteosat te daljnje usavršavanje rakete Ariane-5. Misija na mars pod nazivom "ExoMars" započet će 2016. godine. Ona će tražiti tragoive života na Mrsu na površini i ispod zemlje.
Usavršavanje sustava satelita Meteosat
Njemačka je zadovoljna s održanom konferencijom u Den Haagu. “Usvojeni programi su preduvjet da Njemačka i Europa mogu nadgledati i prognozirati vremenske prilike, prirodne katastrofe i klimu na do sada nedostižno precizan način”, komentirao je voditelj pregovaračke ekipe njemačke Vlade, Peter Hintze. On je izrazio posebno zadovoljstvo što će se još više poboljšati vodeća pozicija u mogućnostima promatranja zemlje. Prema navodima DLR-a Njemačka izdvaja 292 milijuna eura za treću generaciju europskog sustava satelita Meteosat.
3,5 posto više novca u 2009. godini
Za direktora Esa-e Dordaina od posebnog je zadovoljstva povećanje proračuna za znanstveni program. Od 2009. godine godišnje će stizati 3,5 posto više novca. Ukupno do 2013. godine na raspolaganju stoji 2,3 milijarde eura, a “to je dobra vijest za istraživanja”, naglasio je Dordain.