Krivotvorena hrana

Ured za zaštitu potrošača iz Hamburga (Verbraucherzentrale), institucija koja se bavi zaštitom prava potrošača, objavila je popis u kojemu imenuje plagijatore i to plagijatore prehrambenih proizvoda. Postoje riječi koje nisu za potrošačeve uši, kao na primjer imitacija mesa raka, graškov škrob, umjetana vanilija, koncentrat od algi i prešano meso. Iako su nepoznati, ti su sastojci dio prehambenih namirnica koje potrošači svaki dan u njemačkim trgovinama kupuju i konzumiraju, vjerujući da su kupili visokovrijedne i zdrave proizvode. No istraživanje Ureda za zaštitu potrošača pokazuje da mnogo namirnica nisu ni kvalitetne niti zdrave. Stručnjaci su analizirajući različite proizvode došli do poražavajućeg rezultata - sve više proizvođača štede na izvornim sastojcima i zamjenjuju ih jeftinijim zamjenskim proizvodima.

Silke Schwartau, suradnica iz Ureda za zaštitu potrošača objašnjava: "Kupac nije samo suočen s umjetnim sirom, (mješavinom pravog mlijeka i biljnih masti op.a) i prešanom šunkom nego i sa razvodnjenim pestom i čokoladnim keksima bez čokolade. I to sve ne samo kod jeftinih marki nego i kod skupih proizvoda."

Nitko nije kriv

Firma Lorenz Bahlsen u čijem kikirikiju s wasabijem, jednom vrstom japanskog hrena, nema niti trunka wasabija, brane se izjavom da su oni sve sastojke na ambalaži deklarirali, te da su pod imenom proizvoda naveli "s okusem wasabija" čime bi svima trebalo biti jasno da u tome proizvodu pravog wasabija nema. Slične izjave dale su i tvrtke Buitoni, Delacre, i Bongrian. Aldi Nord, najveći njemački prehrambeni diskont, na upite u vezi te teme nije niti reagirao.

Josef Knappheide, glasnogovornik tvrtke Vossko kaže "da su Njemci štedljivi", te radije kupuju jeftinije i zato manje kvalitetne proizvode, te da kupac sam snosi odgovornost za to što kupuje. Zaštitari proizvođača se baš toga i boje. Što više takvi jeftini plagijati osvajaju tržište to će biti teže proizvođačima koji nude kvalitetne proizvode ostati u konkurenciji.

Ministrica za zaštitu prava potrošača, Ilse Aigner, je u srijedu u Berlinu najavila da će se protiv varanja u prehrambenoj industriji oštrije postupati: " Ako je deklariran sir ili šunka, to mora biti sir ili šunka." Ona strahuje od pada ugleda prehrambene industrije, te se zalaže da se imitati jasnije deklariraju. Ali je ministrica zapravo jako malo učinila da se zakonska situacija promijeni. Thilo Bode iz potrošačke organizacije "Foodwatch" kaže: "Na tržištu prehrambenim proizvodima kao da nema zakona. To je kao da policija izjavi da je u opticaju ogromna suma krivotvorenog novca ali da oni ništa ne mogu poduzeti - te nakon toga objasne građanima kako da prepoznaju krivotvorine. Tako se vlast ponaša što se tiče plagirane hrane."

Autor: Der Spiegel/Zrinka Budimlija

Odg. urednik: Nenad Kreizer