'Kriminalci su uvijek južnjaci!'

Skoro svakoga dana se u policijskim izvještajima može pročitati: "Traži se počinitelj južnjačkog izgleda“. Izvješća poput ovog vode stvaranju predrasuda protiv čitavih grupa. Jedna analiza Christiana Walburga, stručnjaka za kriminalistiku sa Sveučilišta u Münsteru, pokazuje da stajališta kako mladi migranti čine više krivičnih djela nego mladi bez stranog podrijetla, „stvari prepojednostavljuju“.

"U najmanju ruku je besmislica tvrditi kako mladi migranti u osnovi su više skloni nasilju samo zato što pripadaju nekoj određenoj religioznoj grupi ili zato što su stranog podrijetla“, tvrdi Walburg. "Mnogo toga ovisi o životnim uvjetima u kojima mladi žive“, dodaje on. Doduše, ne može se paušalno niti reći da nema razlike između mladih kriminalaca sa i bez migracijske pozadine. Neke studije koje je istražio Walburg ipak pokazuju da te razlike nisu toliko velike.

Teško je doći do uopćenih zaključaka

Christian Walberg je prikupio i analizirao podatke iz brojnih studija objavljenih proteklih godina. Podaci iz tih studija se u pojedinim slučajevima međusobno negiraju. Stoga je teško doći do jasnih zaključaka o kriminalitetu među omladinom. Statistike u svakom slučaju govore o većem broju osumnjičenih za krivična djela među mladima s migracijskom pozadinom, posebno za krivična djela nasilja.

Njemački Ured za suzbijanje krimanala, registrirao je tijekom protekle godine da je na svakih 100.000 mladih Nijemaca njih 5.200 dobilo prijavu zbog nekog djela nasilja. Među mladima stranog podrijetla ovaj je postotak dvostruko veći. Walburg za to ima i objašnjenje: "Razlog tolikoj razlici leži djelomično u tome što je spremnost podnošenja krivične prijave u konfliktnoj situaciji, mnogo veća ukoliko počinitelj pripada nekoj drugoj etničkoj grupi."

Stručnjak za medije Frank Schwab sa Sveučilišta u Marburgu objašnjava zašto je to tako: "To je u ljudskoj prirodi. Volimo ono što nam je blisko. Ono što nam je strano tendencijelno promatramo kao opasnost." Zbog toga se do preciznijih podataka o broju nasilnih izgreda može doći ako se vrši anketa među mladima i pita ih se jesu li ikada počinili krivično djelo, dodaje on. U tom slučaju, stvari izgledaju potpuno drugačije, barem kada su u pitanju djela sitnog kriminala - oštećenja imovine ili krađa. Mladi s migrantskom pozadinom su umiješani u više djela gdje je došlo do nasilja. Jedan od razloga za to je što druga generacija migranata često odrasta u lošijim uvjetima od svojih vršnjaka. To povećava vjerojatnost njihove spremnosti na nasilje - bez obzira jesu li njemačkog ili stranog podrijetla. „Što je obrazovanje veće, utoliko je manja spremnost na nasilje. To se posebno vidi kod građana turskog podrijetla u drugoj ili trećoj generaciji useljenika", kaže Walburg.

Teško je doći do istine

Ne može se sa sigurnošću reći ni to jesu li anketirane mlade osobe govorile istinu. Mladi koji pripadaju manjinama mnogo su suzdržaniji kada daju informacije o počinjenim krivičnim djelima. Zbog toga se i ankete često provode anonimno. Rezultati Walburgove analize pokazuju u svakom slučaju da su razlike između migranata i mladih Nijemaca u počinjenim djelima vrlo male, barem kada se radi o sitnom kriminalu.

No, zbog čega onda u javnosti još uvijek postoji predodžba o "opasnim strancima"? Frank Schwab vjeruje kako mnogi Nijemci putem medija dobivaju pogrešnu sliku o počiniteljima krivičnih djela s migrantskom pozadinom. Prvenstveno kod privatnih medija vrijedi pravilo- "samo loša vijest je - dobra vijest".

"Bitne su samo kvote gledanosti. U tu svrhu se odlično uklapaju vijesti u kojima su povezane tema kriminal i "opasni" stranci", tvrdi Schwab: "Ljudi su skloni stvaranju pojednostavljenih slika koje se lako pamte. Naša podsvijest u tom slučaju uvijek stvara loš osjećaj kada je riječ o migrantima." Negativno izvještavanje stoga pojačava prirodni negativan osjećaj prema onome što je strano.

Broj počinitelja u stalnom opadanju

Pri tome statistike bilježe stalno opadanje broja mladih kriminalaca, kako među migrantima, tako i među Nijemcima. Kada je riječ o mladima stranog podrijetla, prošle godine policija je među njima imala 10.000 manje osumnjičenih za neko kriminalno djeo nego tijekom 2005.

Christian Walburg smatra kako je najvažnije sljedeće: "Kriminal među omladinom nije povezan s podrijetlom. Ne smije se paušalno na osnovu nekih statističkih podataka izvlačiti zaključak o cijelim etničkim grupama. Nečija kategorizacija samo na osnovu njegovog etničkog podrijetla je negativan pečat koji osobama koje su time pogođene donosi bolan osjećaj odbačenosti."