Krimić s mađarskim potpisom
26. studenoga 2018
Bijeg bivšeg makedonskog premijera u Mađarsku pravi je politički triler. To sada potvrđuje čak i Viktor Orban, pokrovitelj Nikole Gruevskog, koji s određenom dozom nonšalantnosti sve to naziva „zanimljivim događajem, uzbudljivim kao i svaki krimić“.
Većina detalja tog krimića već je poznata i službeno potvrđena: Gruevski je zbog pronevjere pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora, a u tijeku su još četiri sudska procesa protiv njega. Ali on se, umjesto u zatvoru Skopju, 10. studenog našao u mađarskom veleposlanstvu u Tirani. Sutradan su ga mađarski diplomati službenim vozilima otpratili preko Crne Gore i Srbije u Mađarsku. Tamo je stigao u zoru 12. studenoga.
Četiri stana – da zavara trag?
Ostaje međutim nejasno kako je Gruevski iz Makedonije pobjegao u Albaniju. To je neugodno pitanje za vladu u Skopju, jer bez obzira što se bude ispostavilo, to baca loše svjetlo na kabinet premijera Zorana Zaeva.
Drugim riječima: ili njegova vlada nije bila sposobna spriječiti Gruevskog da pobjegne, iako se znalo da on to namjerava ili je prešutno dozvolila da osuđenik izbjegne zatvor. Posebno neugodno je to što će Europski parlament ovog četvrtka (29.11.) razmatrati situaciju u Makedoniji i u sklopu toga posebno – slučaj Gruevski.
Istraživački tim DW-a skupio je detalje o bijegu bivšeg makedonskog premijera u Albaniju. Prema informacijama do kojih smo došli, bivši premijer je tako, čak i u svom neposrednom okruženju, odavao dojam da se sprema otići u zatvor, dok je istovremeno u stvarnosti spremao bijeg. U tome su mu, prema istraživanju DW-a, pomagali mađarski diplomati.
Reporter DW-a razgovarao je sa susjedima Gruevskog, sa zaposlenima u hotelu Marriott u Skopju u kojem je Gruevski viđen, sa zaposlenima iz Uprave za zaštitu osoba makedonskog Ministarstva unutarnjih poslova koji su bili zaduženi za Gruevskog, kao i sa službenicima financijskih i pravosudnih organa Makedonije.
Prema podacima DW-a, Gruevski je u zgradi u Skoplju u kojoj je živio koristio ukupno četiri stana, iako je službeno vlasnik samo dva. Ta druga dva mogao je iskoristiti tako da prikrije gdje se trenutno nalazi.
U danima neposredno prije bijega Gruevski je tjelohraniteljima Uprave makedonskog MUP-a (njih ukupno šest), više puta postavljao pitanja u vezi sa situacijom u makedonskim zatvorima, raspitivao se o tome kakvu odjeću bi trebao nabaviti za boravak u zatvoru, pa čak ih i slao u nabavku odjeće. Na osnovi toga, oni su stekli dojam da on namjerava odslužiti kaznu. Posljednji kontakt s tjelohraniteljima imao je 8. studenoga uvečer. Istovremeno Gruevski je tih dana podigao oko 100.000 eura sa svojih računa u makedonskim bankama.
Reporter DW-a razgovarao je i s čovjekom koji je Gruevskog vidio uvečer 8. studenoga kako izlazi iz hotela Marriott. Taj hotel je u vlasništvu Saše Mijalkova, rođaka Gruevskog i bivšeg šefa Makedonske obavještajne službe (UBK).
Mijalkov je stanovao u svom hotelu sve dok nije uhićen 21. studenoga. Nekoliko različitih izvora potvrdilo je za DW da su u posljednja tri tjedna prije bijega Gruevskog u garaži Marriotta više puta viđana vozila mađarskoga veleposlanstva iz Beograda. To bi moglo značiti da su mađarski diplomati pomagali Gruevskom oko plana bijega.
Bijeg teško moguć bez pomoći
Na upit DW-a glasnogovornik mađarske vlade nije želio komentirati te informacije. On je ponovio ranije izrečene stavove službene Budimpešte da mađarska vlada nije bila uključena u bijeg Gruevskog iz Makedonije u Albaniju.
Politolog András Rácz s budimpeštanskog Instituta za politički kapital smatra da je ta službena verzija Budimpešte – malo vjerojatna. „Putovanje Gruevskog iz veleposlanstva u Tirani, preko Crne Gore i Srbije, u Mađarsku, izuzetno dobro je organizirano", kaže Rácz za DW. „S obzirom na to, smatram da bi bilo vrlo čudno da mađarska vlada nije ili pomogla Gruevskom da pobjegne iz Makedonije, ili da je barem bila upoznata s detaljima."
To mišljenje dijeli i Bernadett Szél, oporbena mađarska političarka i neovisna zastupnica u parlamentu u Budimpešti. „U svom tom mozaiku informacija upitna je tvrdnja vlade da ona nema veze s bijegom Gruevskog iz Makedonije", ocjenjuje Szél.
Prošlog tjedna ona je mađarskoj Službi za pitanja azila BMH uputila pitanje u vezi sa slučajem Gruevski – kao zastupnica ona ima pravo dobiti službeni odgovor i uvid, ali joj to nije omogućeno. „Pravna osnova za transfer Gruevskog preko tri zemlje zapadnog Balkana i za ulazak u Mađarsku – ne postoji. Za to su potrebne političke odluke i blagovremena i pažljiva organizacija bijega u svim njegovim segmentima", zaključuje zastupnica Szél u razgovoru za DW.
Nova blokada Makedonije?
Stalno pojavljivanje novih informacija u vezi s bijegom Gruevskog dovode vlade i jedne i druge zemlje – a osobito vladu Makedonije – u nove probleme. Ta zemlja bi sljedeće godine trebala pristupiti NATO-u i otpočeti pregovore o pristupu Europskoj uniji.
Sad se međutim u Makedoniji širi strah da bi mađarska vlada i jedno i drugo mogla blokirati, ukoliko kabinet Zorana Zaeva bude previše inzistirao na slučaju Gruevski. „Grčka je euroatlantske aspiracije Makedonije držala u blokadi dva desetljeća", podsjeća makedonski novinar Sašo Ordanoski za DW. „Još jedna Grčka Makedoniji nije potrebna. I Orban to zna."
Ipak, mađarski politolog András Rácz ne vjeruje da je Budimpešta zainteresirana za dodatnu eskalaciju. „Do sada je balkanska politika Mađarske bila koherentna i pragmatična", kaže Rácz. „Blokada Makedonije bila bi veliki problem za Mađarsku u EU-u, a u slučaju blokade pristupa NATO-u provocirala bi SAD. Prema tome, Orbanova vlada pokušava slučaj umanjiti i sve prebaciti na teren pravosuđa."