Krim kao početak Putinovog kraja?

Ruski pisac Viktor Jerofejev je u svom romanu "Akimuden" opisao scenarij, koji se, obzirom na događaje na Krimu, doima poput proročanstva. Rusija u knjizi objavljuje rat jednoj nepoznatoj državi i zauzima teritorij koji ne postoji. Sve vodi euforiji i neopisivom patriotizmu. Na Sajmu knjiga u Kölnu Lit.Cologne Jerofejev je tijekom jedne podijumske diskusije čestitao narodu Ukrajine što nije dopustio Putinu da od te zemlje napravi predsoblje Rusko imperija.

Deutsche Welle: Krim za vas nije samo literarna tema. Vi imate i direktan kontakt s Krimom jer tamo imate kuću. Kako gledate na aktualnu situaciju na Krimu?

Viktor Jerofejev: Ta situacija je za mene jedna vrsta životnog iskušenja. Ja sam sebe tamo pronašao, u mjestu Koktebel na Krimu. Krim je u mojim očima mjesto ruske kulture. Zašto? Zato što su prije mene ovdje boravili mnogi ruski pisci i pisali svoje romane poput Andrei Bely, Marine Cvetajeve, Ane Ahmatove, Mihaila Bulgakowa, Osipa Mandelstama, Alekseja Tolstoja i naravno Maksmiliana Vološina. Krim je mjesto svađe i pomirenja. Ali ono što se sada dešava na Krimu je otvorena agresija, koja je sa međunarodno-pravnog aspekta potpuno neshvatljiva. Oni su jednostavno umarširali na Krim. Takve stvari se ne rade.

Događanja na Krimu su za vas očito veoma bolna?

„Naravno, ne samo zato što je moja kćerka pola Ruskinja a pola Ukrajinka. Mi smo sada počeli trovati odnose Rusije s Ukrajinom. Za Ukrajince je teritorijalni integritet bezuvjetan i sastavni dio državnog suvereniteta. Da sam ukrajinski pisac bio bih najdublje šokiran. Ne mogu reći da ja poput Ukrajinca ne osjećam bol, osjećam ga, ali ja kao Rus nisam direktno pod pritiskom“.

Ali i ruski pisac bi mogao imati puno razloga da bude ogorčen?

„Šokiran sam propagandom na TV-u. Još nikada u životu nisam čuo toliko laži. Manipuliraju se TV-snimci, događaji se pogrešno predstavljaju. Takva propaganda nije postojala ni kada su ruski tenkovi pregazili bivšu Čehoslovačku, ni kada su se sovjetske trupe borile u Afganistanua ni u vrijeme hladnoratovske krize na Kubi“.

Poluotok Krim ima otprilike dva milijuna stanovnika. Ako je vjerovati rezultatima referenduma, većina njih se izjasnila za pripajanje Rusiji. Je li referendum po Vašem mišljenju legitiman?

„Smatram ga potpuno nelegitimnim. Pa ipak mogu razumijeti da stanovništvo želi preokret. Najprije postoje povjesne veze između Krima i Rusije. No, Ukrajina bi se mogla kritizirati što je za Krim učinila tako malo. Osim toga, Krim je naseljen ljudima koji imaju sovjetski mentalitet i osjećaju nostalgiju za SSR-om. Sigurno nisu razmislili o tome što će se dalje događati. Njihovi sinovi će morati služiti vojsku u ruskoj vojsci, njihova sloboda mišljenja, izražavanja, okupljanja bit će ograničena, jer se takvi demokratski običaji u Rusiji ne njeguju. Sigurno je samo da su se oni priključili sustavu s manje sloboda. Mislim da su se ljudi poveli lakomisleno, što je tipično za Rusiju. Ako hoćemo nešto, to i činimo – i točka. To znači da još nismo stigli u 21. stoljeće.”

Američki šef diplomacije John Kerry je izjavio da se Putin ponaša kao vladar iz 19. stoljeća. Kako vi to vidite?

“Putina bi se moglo usporediti sa ljudima koji rade satove i ujedno manipuliraju i mijenjaju vrijeme. Danas stavi sat u 21. stoljeće sutra ga vrati na 18. Stoljeće. Naš glavni problem je začuđujuća politička nezrelost. Sve dok ne prevaziđemo tu nezrelost, nećemo postići nikakve vidljive promjene”.

U svom romanu koji govori o imaginarnoj zemlji Akimuden pokazali ste da znate gledati u budućnost. Kakva je Vaša prognoza za Krim?

Krim je opasan zalogaj za Putina. Invazija na Krim bila bi početak Putinovog kraja.

Zašto? Njegova popularnost u Rusiji je veća nego ikada?

Čovjek koji ne poštuje granice druge zemlje i pri tome krši ne samo međunarodno pravo već i obećanja koja je sam dao, sam sebi postavlja “nogu”. Pripajati bivše ruske teritorije nije dalekovidna politika. A da ne govorimo o tome da se na taj način ohrabruju zemlje koje rade na proizvodnji atomske bombe ili žele doći u posjed atomskog oružja.