Kradu im i odvode stoku u Albaniju?

U kosovskim selima Gornjem i Donjem Krstecu žive Goranci, mještani islamske vjeroispovjesti koji govore slavenskim jezikom. Na samoj granici s Albanijom, mještani, uz molbu da im se ne navode imena, iznose svoje svakodnevne probleme.

„Prije desetak dana čovjeku je ukradena krava iz štale. Ovom čovjeku i njegovom bratu je isto tako krava ukradena. Da te odvedem kući i pokažem kakvog psa imam? Bolje da imam kravu, ali moram psa. I čovjeka su nam ubili. Ljudi kupuju mjesta na Mjesecu, a mi se ukopavamo“, kaže jedan mlađi stanovnik Donjeg Krsteca.

Spavanje s napunjenom puškom

„Doslovno moraš spavati s punom puškom, danas u 21. stoljeću, ima li još negdje toga? Ušli su mi u kuću, zatražio sam potvrdu u (kosovskoj) policiji, oni mi ne daju. Daj mi zapisnik, a oni kažu: mi ne damo zapisnike. Pismeno sam se obratio“, tvrdi nešto stariji mještanim Donjeg Krsteca, sela sa nekoliko stotina stanovnika.

„Ja posadim svake godine po 30 sadnica. Kada se vratim sljedeće godine, nema ni jedne. To što kose i pasu, to nas toliko i ne zanima. Da nam ne sijeku…“ – tvrdi umirovljenik iz Gornjeg Krsteca koji s obitelji živi u Beogradu, a ljeti dođe u rodno selo.

Na drugoj strani općine, u Zlom Potoku, rodnom selu nogometaša Fahrudina Jusufija, pre dvije večeri su jurili lopove i… nisu ih uhvatili. Smajo Džemolar se ne boji da mu se navodi ime i žali se da je prvi put nakon 60 godina ostao bez krave u štali, a time i mlijeka i mesa za svoje domaćinstvo.

Jednoj obitelji ukradeno pet krava

„Mojoj rođakinji su pokupili pet grla krava. Jednom tri, a sljedeći put još dvije. Onda zetu, dvije krave i ništa. Nigdje, nikom ništa. Policija je intervenirala i od toga nema ništa“, objašnjava Džemolar. Mehmed Hamza, direktor općinskog Ureda za zajednice i povratak u Dragaš potvrđuje krađe, ali, po njemu, to je „upitna pojava koja dolazi do izražaja tijekom ljeta“.

„Mora se uzeti u obzir i da lopovi nisu svi iz Albanije, nego da postoje i naši suradnici. Mi smo mnogo puta na tu temu razgovarali u Kuksu, Prizrenu ili Dragašu s predstavnicima općine Kuks. Dalo je to rezultate, kriminal je jako smanjen. Međutim, ovdje policija treba voditi računa o onim ljudima koji imaju kriminalnu prošlost“, kaže Hamza, inače predstavnik tamošnjih kosovskh Bošnjaka.

Nostalgija za prošlim sustavom

Gzim Zogaj, zapovjednik postaje Kosovske policije u Dragašu, tvrdi da su ti problemi za njih prioritetni. On poziva na bolju suradnja stanovnika, jer je granica u njihovoj zoni odgovornosti dugačka 65 kilometara.

„Na temelju policijske evidencije, tijekom 2012, od siječnja do srpnja, imali smo pet slučajeva krađe u svih 18 goranskih sela. Realno, u općini Dragaš opada trend kriminala. Tijekom ovog mjeseca imali smo oko 27 posto manje slučajeva u odnosu na srpanj. Nemamo zadovoljavajuću suradnju s mještanima pograničnih sela, što je trend različitih struktura, računajući tu i ilegalnih. To se povremeno instrumentalizira stvaranjem tobožnje nesigurnosti, a sve je to povezano i s nostalgijom za prethodnim sustavom“, ocjenjuje zapovjednik Zogaj dodavši da s „pripadnicima albanske policije surađuju na tom planu, ali da zbog specifičnosti i veoma brdovitog terena, to ne daje uvijek željene rezultate“.

Autor: Refki Alija, Dragaš