Košer slatkiši na karnevalu u Düsseldorfu

Ponedjeljak je ujutro, ispred jednog skladišta na jugu Düsseldorfa nema žive duše. Za dva tjedna ovdje će sve biti puno ljudi: na Pokladni ponedjeljak ovdje će se voziti traktori, iz zvučnika će se čuti glasna glazba, ljudi obučeni u šarene kostime će se penjati na ogromna vozila i krenuti na obilazak grada s kantama punima cvijeća, vrećama krcatima bombona i bačvama s pivom.

Na taj se trenutak karnevalisti pripremaju već mjesecima – među njima i Michael Szentei-Heise, predsjednik Židovske zajednice u Düsseldorfu. On ulazi u halu, prolazi pored živopisnih vozila, koja su dijelom prekrivena ceradama, ali on ih ignorira, prolazi i pored stolova na kojima su kante s bojom, i dolazi do – „svog“ vozila.

Židovska je zajednica skupila 15.000 eura za financiranje, organizirala je kostima i iz Izraela naručila tonu slatkiša.

Heinrich Heine: najpoznatiji sin Düsseldorfa

"Slatkiši stižu ovaj tjedan“, kaže on. „Nema u njima životinjskih sastojaka, nema želatina, oni su praktički veganski.“ Košer slatkiši ili „Kamelle“, kako kažu karnevalisti u Porajnju, su ekstremno važni – pogotovo zato što Židovska zajednica Düsseldorfa ove godine debitira u povorci na Pokladni ponedjeljak.

Vozilo iz kojeg će se bacati slatkiši je skoro gotovo: dugo oko pet metara, s podijem na prednjoj strani. Na njemu je ogromna dječja kolijevka, nad kojom se naginje crveni lav, „Bergischer Löwe", životinja koja se nalazi i na grbu grada Düsseldorfa. Po strani vozila pravi znalci raspoznaju i jedan zaštitni znak grada, toranj Schlossturm.

A na toranj se naslanja, s papirom i perom u ruci: Heinrich Heine. Jedan od najpoznatijih njemačkih pjesnika, rođen u - Düsseldorfu. Heine je bio židov, kasnije je konvertirao i postao protestant.

"Grad Düsseldorf je u prošlosti imao veliki problem s time da je on bio židov", kaže Szentei-Heise. "To se vidi i po tome koliko je vremena prošlo prije nego što je Sveučilište Düsseldorf preimenovano u Sveučilište Heinricha Heinea, i koliko je ta ideja blokirana", kaže Szentei-Heise i dodaje s osmijehom na licu: „ali i mi židovi imamo problema s time da je konvertirao".

Zvijezde karnevala

Povorka na Pokladni ponedjeljak je vrhunac „petoga godišnjeg doba", kako se u ovom dijelu Njemačke naziva karneval. Ulične povorke iz karnevalskih utvrda poput Düsseldorfa, Kölna i Mainza se prenosi uživo na TV-u.

Ali stvarno uzbuđenje ne vlada ni zbog slatkiša koje se u okupljene mase baca uz tradicionalni povik „Helau" i „Alaaf", pa ni zbog princeze i princa koji „vladaju" za vrijeme karnevalske sezone, najviše je uzbuđenja prisutno u trenutku u kojem se takozvana „vozila s motom" (ili karnevalska kola) prvi put vidi na ulici.

Nekada motivi na njima izazivaju buran smijeh, nekada samo namrštene face, ali umjetnički izrađene figure od žice, kartona i boje samo rijetke ostavljaju bez reakcije. Skulpture su bezobrazne, ponekad zločeste, ali često ne baš tako daleko od stvarnosti – koju komentiraju s humorom.

"Najbolji kolar"

U hali je i Jacques Tilly, službeni kolar karnevala u Düsseldorfu. On kreira motive na vozilima koja će se provozati gradom na Pokladni ponedjeljak. „Najbolji kolar u Njemačkoj", dodaje Szentei-Heinze. Tilly je nadaleko poznat (i ozloglašen) za svoje aktualne i zajedljive motive. I briljantan, kad uzmemo u obzir da zbog aktualnih zbivanja u svijetu često u samo nekoliko dana uoči Pokladnog ponedjeljka totalno mijenja motive na kolima – i vozila se mora iznova praviti, i to u totalnoj tajnosti, u jednom području hale koje je odvojeno od ostale površine.

Tilly je dizajnirao i kola židovske zajednice, jedino vozilo koje je (s njegovim blagoslovom) ove godine javnosti prezentirano prije povorke.

Ugrožena sigurnost?

Tijekom priprema za Pokladni ponedjeljak židovska zajednica mora voditi računa o posebnim mjerama sigurnosti. Planira se i provođenje kontrola je li možda negdje sakrivena eksplozivna naprava. „To su stvari koje druge karnevalske skupine ne moraju činiti", kaže predsjednik Židovske zajednice Düsseldorf. I dodaje kako je zabilježen cijeli niz antisemitskih izgreda, posebice u vezi židovskih učenika u državnim školama, napominje Szentei-Heise. "To nas je prilično uznemirilo."

Ali upravo zbog toga se uz pomoć karnevalskih kola želi odaslati signal protiv antisemitizma i pokazati: „Mi smo dio ovoga grada." To je ujedno i glavna ideja karnevala, i zato će židovska zajednica „slaviti velikog židovskog sina grada Düsseldorfa", to je tekst koji stoji na vozilu, odmah pored Heinea. Jednu stvar se ipak mora znati kad se radi o karnevalu u Porajnju: sastavni dio karnevala je i zbijanje šale na – vlastiti račun.