Kosovska televizija za manjine

Anamari Repić, zamjenica generalnog direktora RTK, kaže da su u toku posljednje pripreme za start nove televizije. Na počeku će, tvrdi ona, prioritet biti informativni program, aktualnosti, rasprave, analize i intervjui.

Nakon toga, program će se „u hodu“ dopunjavati: „Kupljena je oprema, zaposleni su novinari, kamermani, ali imamo i osoblje koje će raditi u redakciji. Još uvijek nema onih striktnih podjela na kulturnu ili sportsku redakciju. Međutim, to će se polako razvijati i graditi.“

Na Kosovu, inače, ima stotinjak radija i televizija, od toga 38 srpskih. Tu je i 12 internetskih portala, kao i osam novina na albanskom. Velika je i ponuda kablovskih operatera. Gotovo da i nema domaćinstva, kako u urbanim tako i ruralnim sredinama, koje, po prosječnoj cijeni od pet eura mjesečno, nije priključeno na neku od kablovskih televizija. Osim kosovskih, s po desetak kanala na tim kablovskim televizijama, najviše ih je iz Srbije i Albanije. Ima ih i iz Hrvatske, BiH, Crne Gore i Makedonije.

„Razglasna stanica kosovskih vlasti“

Početak rada Drugog programa RTK politički se različito tumači među srpskim i albanskim analitičarima. Tako Živojin Rakočević, novinar i pisac, kaže kako je taj program, shodno planu Martija Ahtisarija, trebao biti „istinski neovisan“, ali kako trenutno stvari stoje, kaže Rakočević, „taj kanal je zamišljen kao razglasna stanica vlasti kosovskih Albanaca, u ovom slučaju Vlade u Prištini – da sa te razglasne stanice, kada se probude, govore Srbima svoje vijesti. To nije normalno“, kaže Rakočević.

S druge strane, polititolog Fatmir Pireci smatra da je početak rada tog programa „demonstracija stečenih civilizacijskih i demokratskih vrijednosti države Kosova", ali i "odlučnost sveobuhvatne integracije manjinskih zajednica u novo kosovsko društvo“. „Drugi program će omogućiti da se srpska zajednica informira o realnosti, a ne o dosadašnjoj kamuflaži od strane beogradske politike, nacionalista i ultranacionalista iz raznoraznih krugova koji utječu da se jednom dijelu Kosova, preko televizijskih kanala, onemogućava informiranje o realnoj politici koja se vodi od strane države Kosova prema manjinama“, kaže Pireci.

Veliko zanimanje Srba za rad na RTK 2

Na Drugom programa RTK, koji će financirati Skupština Kosova, 15 posto medijskog prostora bit će dodijeljeno programima na bosanskom, turskom i romskom jeziku. Te zajednice, inače, na Prvom programu, kao i Srbi do sada, svakodnevno osim vikendom, već imaju po 15-ak minuta informativnog programa i nedjeljne magazine od po sat vremena.

Daut Ćuljandji, dugogodišnji urednik romske redakcije na Prvom programu, očekuje da njegova zajednica dobije određenu minutažu i na „srpskom kanalu“ kako se RTK 2 sve više zove. To, smatra, podrazumjeva zapošljavanje još nekog njegovog sunarodnjaka: „Ono što nam je obećano, se samo treba implementirati. Ništa više“, kaže Ćuljandji.

Za rad na novoj televiziji vladalo je i vlada neočekivano veliko zanimanje, a na natječaj se prijavilo nekoliko stotina ljudi, najviše Srba. Jelena Đorđević, jedna od desetak novoprimljenih novinara, kaže da jedva čeka početak emitiranja. Njoj ne smeta ni to što je redakcija televizije u središtu Prištine, s obzirom na to da se, kako naglašava, „godinama unazad Srbi južno od Ibra bez ikakvih problema kreću Prištinom“: „Mene je vijest o prijemu na RTK vrlo razveselila. Meni to svakako mnogo znači i nadam se da ću uspjeti u svojoj karijeri.“