Kosovo na putu u Vijeće Europe – udaljavanje od sporazuma?

Nakon desetljeća pregovora sa Srbijom, koji su, unatoč očekivanjima, Kosovu donijeli više povlačenja priznanja nego novih priznanja, dvije strane su u rujnu 2021. u Bijeloj kući, u nazočnosti tadašnjeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, između ostalog potpisali i jedan članak koji se odnosi na jednogodišnji moratorij na traženje članstva u međunarodnim organizacijama, odnosno na kampanju za povlačenje priznanja.

Zatim je, na godišnjicu potpisivanja tog tzv. „Vašingtonskog sporazuma", a po isteku moratorija, američko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo dvije strane da „nastave s moratorijem na pitanja priznavanja koja kompliciraju napredak na tehničkim područjima".

Sada je ministrica vanjskih poslova Kosova Donika Gervalla-Schwarz podnijela zahtjev Kosova za članstvo u Vijeću Europe.

Kosovo ima dobre šanse

Potpredsjednik prištinskog Vijeća za inkluzivno upravljanje Shpetim Gashi, ocjenjuje da Kosovo ima dobre šanse za primanje u Vijeće Europe, „posebno ako glasaju sve zemlje koje priznaju Kosovo, kao i one koje ne priznaju, ali koje već neko vreme šalju pozitivne signale za suradnju, poput Grčke.“ Za prijem u Vijeće Europe potrebna je, inače, dvotrećinska većina u Odboru ministara te organizacije.

Na pitanje, zašto se sada podnosi zahtjev za prijem, kada je Priština i ranije imala razloga vjerovati da ima dvotrećinsku podršku, Gashi za DW kaže da je Kosovo ohrabreno izlaskom Rusije iz Vijeća Europe, ali i naglašava da je ključ odluke da se sada aplicira za članstvo – pritisak javnosti: „Sve i da nisu sigurni u glasove, zbog pritiska i očekivanja javnosti morali su podnijeti zahtjev."

Upravo je ministrica vanjskih poslova Gervalla-Schwarz često na meti kritika kosovskih medija zbog vanjskopolitičkih gafova, dok je premijer Albin Kurti pod paljbom zbog izostanka sastanaka sa dužnosnicima američkog ministarstva vanjskih poslova za vrijeme njegovog posjeta SAD-u.

Ograničene mogućnosti Srbije

S druge strane, zbog aplikacije koju je podnijela Priština, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost i optužio Kosovo za kršenje Vašingtonskog sporazuma i Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1244.

Gashi očekuje da će Srbija morati odgovoriti na potez Kosova, zbog toga što dvije strane „igraju igru nulte sume, u kojoj ako jedan dobije, drugi gubi.“ Kao i u slučaju Kosova, i u Srbiji će najveći pritisak doći od javnosti.

„Najočigledniji odgovor bi bio da aktiviraju potencijalna povlačenja neovisnosti, ali mislim da je popis tih zemalja kratak, odnosno da je u velikoj mjeri iscrpljen. Bez obzira, Srbija to mora učiniti zbog očekivanja javnosti“, kaže Gashi.

Da Srbija ima ograničenu mogućnost reagiranja povlačenjima priznanja smatra i programska menadžerica u Europskom fondu za Balkan Katarina Tadić – zbog „činjenice da su bliskost Srbije s Rusijom i neusuglašavanje sa sankcijama EU-a donijeli štetu međunarodnom ugledu zemlje".

A ako do nastavka kampanje za povlačenje priznanja neovisnosti Kosova ipak dođe, to bi značilo nekoliko koraka unazad u odnosima između Beograda i Prištine, naglašava Tadić: „Vrlo je vjerojatno da bi eventualna ofanziva (povlačenja priznavanja, op.a.) najavila podizanje tenzija između Srbije i Kosova i udaljavanje od normalizacije odnosa, pa samim tim i šansi da se sporazum uskoro postigne."

Stanovništvo Srbije još više bi se okrenulo od Zapada?

Ni Gashi ne isključuje mogućnost da i Beograd i Priština zahtjev za članstvo u Vijeću Europe, odnosno kampanju za povlačenje priznanja uzmu kao razlog da se ne pojave za pregovaračkim stolom, ali ocjenjuje da ti razlozi neće biti kredibilni.

„To je realpolitika. Naravno da će Srbija probati podrivati kosovsku državnost i naravno da će Kosovo nastojati raditi suprotno. Ali, ako Kosovo želi da Srbija prestane s takvim aktivnostima, onda i samo mora promijeniti pristup i biti iskrenije u procesu", kaže Gashi.

Tadić navodi još jedan način na koji bi novonastala situacija mogla biti štetna po normalizaciju odnosa: „Članstvo Kosova u Vijeću Europe bi stanovništvo Srbije još više okrenulo od Zapada, i na određeni način smanjilo prostor za buduće kompromise koje bi Beograd mogao napraviti."

Vlast u Srbiji, međutim, ima kontrolu nad tim kako će javnost prihvatiti eventualno članstvo Kosova u Vijeću Europe, dodaje Tadić. No on izražava i sumnju da će građani od „predstavnika vlasti u Beogradu čuti da bi članstvo Kosova u Vijeću Europe zapravo donijelo veću zaštitu prava kosovskih Srba i drugih manjina, jer bi se mogli obratiti Europskom sudu za ljudska prava, što sada nije slučaj.“

Bolja pravna sigurnost

Upravo je pristup Europskom sudu za ljudska prava ono što su stručnjaci već počeli iznositi kao ishod eventualnog članstva Kosova u Vijeću Europe koji je pozitivan za sve stanovnike Kosova.

„S aspekta pravne sigurnosti građana, eventualni prijem Kosova u Vijeće Europe imao bi veliki značaj“, kaže mitrovački odvjetnik Ljubomir Pantović. „Stanje u pravosuđu Kosova je loše, pravna sigurnost u nekim segmentima gotovo da ne postoji. Kad to kažem, prije svega mislim na suđenja nealbancima za ratne zločine. U tom dijelu imamo pravu inkviziciju,“ kaže za DW Pantović. On dodaje da bi, na temelju njegovog dosadašnjeg radnog iskustva, pristup Europskom sudu za ljudska prava građanima pružio zaštitu prava koju do sada nisu imali.

Sličnog je mišljenja i beogradski odvjetnik Mihailo Pavlović, ali uz važnu napomenu: „Pravilo je da se tek nakon trenutka kada Kosovo postane punopravni član Vijeća Europe stječu uvjeti da se predmeti mogu iznijeti pred sud u Strasbourgu. Dakle predmeti koji su okončani prije stupanja na snagu i primjene konvencije, ne mogu biti iznijeti pred Europski sud za ljudska prava."

Pavlović se slaže s time da bi pristup tom sudu mogao poboljšati kvalitetu pravosuđa, jer su njegove presude obvezujuće za sve članice, ali dodaje da samo članstvo u Vijeću Europe za to nije dovoljno.

„To, koliko će se članstvo Kosova u Vijeću Europe odraziti na kvalitetu pravosuđa na Kosovu, ovisit će u velikoj mjeri i od odvjetnika, koliko će se oni znati pozivati na sudske prakse i koliko će se spremati za slučaje“, objašnjava za Pavlović za DW.

Ujedno, „Europski sud za ljudska prava ograničava super-moći država i sudova da rade što žele", ocjenjuje Pavlović i podvlači još jednu mogućnost koju donosi pristup tom sudu: tzv. ogledne ili pilot-presude kakva je ona o nestalim bebama u Srbiji.

„Ako pred sud bude izneseno više sličnih predmeta, on može utvrditi da, pored kršenja ljudskih prava, postoji i sustavni problem za koji onda može naložiti državi da ga riješi, bilo donošenjem zakona ili na neki drugi način“, precizira Pavlović.

Kada će biti poznata odluka o prijemu Kosova u Vijeće Europe?

U svakom slučaju ishod ovog „najvećeg iskoraka kosovske vanjske politike u posljednjih godinu dana“ neće biti poznat bar još godinu dana, odnosno do sljedećeg svibnja kada bi se opet trebao Odbor ministara Vijeća Europe.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu