Kosovo - Dovršenje raspada Jugoslavije
17. veljače 2010
Ni dvije godine nakon proglašenja neovisnosti, situacija na Kosovu nije bitno promijenjena. Ova zemlja mora surađivati sa Srbijom, jer samo tako može profitirati, naglašava Johannes Jung, njemački stručnjak za Jugoistočnu Europu.
”Nadam se da će daljnje približavanje Europskoj uniji, kojem Srbija teži, biti prednost i za Kosovo. U ovom trenutku nam Kosovo kao samostalna država ne daje baš povoda da vjerujemo kako se kreće u pravcu Europske unije.”
Europa mora biti odlučnija
Kosovo je samostalna država i to se više ne može poništiti. Što prije ovu činjenicu i Srbija prihvati, to ia za nju biti bolje, smatra Christian Schwarz-Schiling, njemački političar i bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Srbija i Kosovo moraju surađivati i oni ne bi trebali izbjegavati i omalovažavati jedni druge, napominje Schwarz-Schiling.
”Europa mora već jednom riješiti državno-pravno pitanje Kosova. Više od 20 zemalja Europske unije je priznalo Kosovo. To je velika većina, i zbog četiri ili pet zemalja koje zastupaju drugačije mišljenje, Europa ne bi trebala oko ovog pitanja nastupati tako tiho i bojažljivo.”
Srbija ne treba zaoštravati odnose
Drugu godišnjicu neovisnosti Kosova prokomentirao je i sada već stari predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, za vrijeme svoje nedavne službene posjete Berlinu.
”Srbija zaoštrava odnose sa svima koji su priznali Kosovo, ali ne zaoštrava sa Amerikancima i drugima, već sa malima. Mislim da je to nepotrebno! Srbija ne mora priznati Kosovo ako neće, ali mora dozvoliti nama ostalima u regiji da komuniciramo. Mislim da će se to pitanje, bez obzira što je iz političke prebačeno u pravnu sferu, protezati i dalje.”
Kosovski Albanci: ”Od žrtve do nasilnika”
Albanci na Kosovu su godinama bili žrtve srpskog nasilja, i intervencija NATO-a bila je jedina mogućnost da se progon i iseljavanje Kosovskih Albanaca zaustavi. Problem predstavlja, međutim, činjenica da su ”jučerašnje” žrtve Kosova postali ”današnji” nasilnici, objašnjava Tilman Zülch iz međunarodnog Društva za ugrožene narode.
”Vlada Kosova mora napokon ozbiljnije shvatiti politiku zaštite nacionalnih manjina. Treba pružiti zaštitu svim srpskim zajednicama, a ne samo onima na sjeveru Kosova, treba zaštiti Rome, Aškalije, Kosovske Egipćane, čija su sela nakon intervencije NATO-a spalili albanski ekstremisti. Oni danas žive na rubu egzistencije, bez posla i bez medicinske njege.”
O mogućem rasplamsavanju albanskog eksteremizma na Balkanu govori i njemački autor i dugogodišnji novinar Olaf Ihlau. ”Albanci će za dvije generacije biti najbrojniji narod na Balkanu. Neće to više biti Srbi. A onda neka nam Bog pomogne! Albanci još drže svoj nacionalizam pod kontrolom, ali bude li on rastao, doći će i do težnje za ”veliko-albanskim” ujedinjenjem. Ujediniti će se Albanija i Kosovo, a ujedinjenju će težiti i Albanci koji čine trećinu Makedonije, dio Crne Gore, Preševo na jugu Srbije, i tako dalje. To je bure baruta – nova velika opasnost koja prijeti Balkanu.”
Autorica: Selma Filipović
Odg. ur.: Z. Arbutina