"Korupcijom zatrovana Hrvatska" - balkanizacija Europske unije
14. prosinca 2008
Komenatator lista "Die Welt", Ulrich Clauß, zapitao se ovih dana što su uzroci neviđenog nasilja na ulicama grčkih gradova - i došao do zaključka da ih ima nekoliko: "...djelomični krah državnih struktura, organizirani kriminal koji podržava i sama vlast, neorganizacija i nepostojanje društvenog jedinstva", to su po Claußu glavni razlozi aktualne krize "slabe grčke države", kako ju on naziva.
Navedeni problemi, smatra autor berlinskog dnevnika, grčku "katastrofu" stavljaju uz bok "zemalja u tranziciji iz regije", koje su svojedobno bile dio istočnog bloka (pod utjecajem Moskve, op.p.). Nepotizam, općeraširena korupcija, sustavni raspad društvenog i političkog poretka su, smatra Clauß, pojave koje "Grčka doista dijeli s cijelim nizom zemalja na jugoistočnom rubu Europe", odnosno pojave zbog kojih je i očit "jaz između sjevera i juga unutar Europske unije". A taj jaz, primjećuje komentator uglednog konzervativnog njemačkog lista, još uvijek ili nije dovoljno ozbiljno shvaćen od strane administracije EU-a u Bruxellesu - ili se o njemu do sada nije glasno pričalo. Zbog toga novinar "Die Welta" preuzima tu zadaću na sebe i baca pogled na jugoistok Europe. I što tamo nalazi? Cijeli niz "balkanskih" trikova.
"Balkanski" trikovi
Grčka je vlada, kako piše, 2004. morala priznati da je euro u toj zemlji uveden samo zahvaljujući višegodišnjem "friziranju" proračuna. "Kriminalno djelovanje jedne vlade iz zemlje članice EU-a", tako Clauß karakterizira grčke "korekcije" u vlastitom budžetu. Njemački komentator navodi i sumnjive špekulacije s cijenama zemljišta u Grčkoj i još sumnjivije požare, koji upadljivo često izbijaju na atraktivnim lokacijama. Nakon požara se, naime, to zemljište prodaje često u bescjenje - iako je prije požara bilo na listi zaštićenih lokacija, koje se nisu smjele prodavati.
"Die Welt" piše dalje: "Kad se radi o Bugarskoj, Rumunjskoj i proizvodima raspada bivše Jugoslavije, ali i južnog dijela Italije, Europska unija mora računati s havarijama, za čije rješavanje uopće nisu prikladni postojeći instrumenti europske razvojne politike." Ulrich Clauß stoga u svom komentaru (i u kontekstu navedenih problema) postavlja pitanje kako bi Europska unija ubuduće trebala regulirati proces proširenja? Sadašnja praksa, tvrdi on, za taj proces nije pogodna, a kao primjer navodi "korupcijom zatrovanu Hrvatsku". Još gore stanje po njemu vlada u Srbiji, "...zemlji u kojoj je organizirani ratno-gospodarski kriminal ušao u sve pore uprave".
"Proizvodi raspada bivše Jugoslavije"
Obzirom na to da su se mehanizmi sankcioniranja bruxelleskih organa na primjeru starih članica "pokazali kao tupi nož" (nedjelotvorni, op.p.), Clauß na koncu svog komentara postavlja ključno pitanje - ono je vezano uz politiku prijema novih članica u EU. "Kako pokazuje primjer Grčke, čak ni nekoliko desetljeća članstva u Uniji ne mogu izliječiti neke boljke", tvrdi autor i dodaje: "Europskoj su zajednici potrebni novi oblici pridruživanja, o kojima se diskutira u kontekstu Turske".
Moralo bi biti moguće, piše Clauß, "staviti te države u jednu vrstu karantene, gdje bi se pod strogom prismotrom približile standardima koji vrijede u EU". U suprotnom, zaključuje komentator, Europska unija neće europeizirati Balkan, u tom slučaju prijeti balkanizacija Europske unije.