Korona: Više ovisnika o drogama, manje pomoći ovisnicima

Četvrti val pogodio je cijelu Njemačku - broj novozaraženih koronavirusom dosegao je rekordne vrijednosti. Pandemija ima ogroman utjecaj na zdravstvenu skrb i druge državne beneficije. A to ima posljedice i na ovisnike o drogama. Život je tim ljudima postao teži – baš kao i onima koji onima koji im pružaju pomoć.

To se očituje u statistici: broj smrtnih slučajeva povezanih s konzumacijom droge porastao je za 13 posto u 2020. godini. "Početak pandemije bio je strašan", kaže Urs Köthner, voditelj udruge "Freiraum Hamburg", koja ovisnicima nudi zamjenu njihovih rabljenih igala za nekorištene, prostorije za konzumaciju, savjete i prvu pomoć za ovisnike o drogama. Organizacija je aktivna od 1993. godine, a financira je Odjel javnog zdravstva u Hamburgu. Međutim, „Freiraum” je ovisan o donacijama kako bi tijekom radnog vremena mogao ponuditi tople obroke i individualnu pomoć, što se ne financira iz javnih sredstava.

Zbog aktualnih pravila držanja distance, "Freiraum Hamburg" je već morao drastično smanjiti broj usluga i broj ljudi o kojima brine, a u posljednjih 18 mjeseci praktički nije bilo državne pomoći. Sada tom objektu, najvećem te vrste u zemlji, čak prijeti i zatvaranje.

"U početku je bilo mnogo velikodušnosti i dobili smo mnogo donacija", sjeća se Köthner. Međutim, Vlada se, kako kaže, kretala presporo - nije imala dugoročne planove, pa nismo mogli ni mi planirati, žali se. Kao rezultat toga, više nije bilo moguće adekvatno odgovoriti na hitne medicinske potrebe. "Morali smo i još moramo raditi iz tjedna u tjedan. I trebalo je mnogo vremena da nam vlada pošalje temeljne stvari poput maski, a kada smo ih dobili, bile su tako loše kvalitete da su bile neupotrebljive", kaže on.

Ekonomska i socijalna ograničenja tijekom pandemije COVID-a također su dovela do toga da su poslovi sa skraćenim radnim vremenom – koje obavljaju mnogi ljudi s problemima ovisnosti - bili privremeno zabranjeni ili gotovo nemogući. Na primjer, ulična prodaja novina ili pružanje seksualnih usluga. Köthner dodaje da su osim njegove udruge i brojne druge morale drastično smanjiti kapacitete ili čak zatvoriti ustanove za pomoć.

Pandemija uništava mrežu socijalne skrbi

Prema studiji koju je naručila savezna vlada, u cijeloj Njemačkoj stanje izgleda upravo tako ili slično - naime očajno. Zaposlenici humanitarnih agencija svoj posao - posebice savjetodavne aktivnosti - smatraju iznimno teškim u uvjetima pandemije. Govore o stresu koji nastaje tako da oni moraju obaviti određeni zadatak koji podrazumijeva blizinu i empatiju, a pritom moraju nositi masku i držati udaljenosti od 1,5 metara od pacijenata. Tijekom cijele pandemije zaposlenici su također suočeni sa smanjenjem proračuna, što mnoge prisiljava da prestanu s radom ili ograniče radno vrijeme, posebno onda kada su pacijentima najpotrebniji.

Ljudi koji se bore s dvostrukim teretom beskućništva i ovisnosti rekli su istraživačima da su sve češće suočeni s deložacijama i novčanim kaznama od strane policije. Istodobno, pomoć je bila ograničena socijalnim kontaktima i medicinskim uslugama, koje su često ključne za oporavak.

Köthnerovo iskustvo poklapa se s rezultatima studije, prema kojoj je povećana istovremena konzumacija alkohola i lijekova na recept s „teškim" drogama, dok lanci opskrbe tim teškim drogama - za razliku od mnogih roba široke potrošnje - začudo nisu prekinuti.

I Köthner i Heike Krause, glasnogovornica berlinske Službe za pomoć ovisnicima, također ističu temeljne probleme koje je pandemija pogoršala. Za Krause, to uključuje posebno pitanje nekretnina – tržišta koje postaje sve nestabilnije i skuplje. To je dovelo do egzistencijalne krize centra Berlinske službe za pomoć ovisnicima o drogama u Kreuzbergu, koji bi trebao biti zatvoren krajem godine. Katolička humanitarna organizacija Malteser odbila joj je produžiti najam. "Problem je berlinsko tržište nekretnina. Stranim investicijskim tvrtkama dopušteno je sve otkupiti", kaže Krause i dodaje: "Nemamo mogućnosti, osim možda negdje na krajnjem rubu grada, što je mnogim našim klijetima jedva dostupno." Berlinska služba brine se od 1984. godine o ovisnicima o drogama, onima koji su u opasnosti da postanu ovisni i njihovoj djeci.

Potrebna je dekriminalizacija i više prosvijećenosti

I Krause i Köthner pozivaju na dekriminalizaciju svih droga i promjenu percepcije javnosti, koja ovisnost često smatra porokom na koji ljudi svjesno pristaju. "Treba nam promjena sustava... Ovisnik o heroinu ne bi trebao biti u zatvoru samo zato što je ovisan", kaže Köthner iz Freirauma u Hamburga. Krause se slaže i izražava svoju frustraciju što mnogi, posebice političari, poistovjećuju dekriminalizaciju s legalizacijom.

U Berlinu su, kaže Krause, "klubovi bili zatvoreni tijekom pandemije, pa je bilo manje slučajeva zlouporabe droga za zabave poput droge tipa MDMA-a... ali ljudi su pili više alkohola i povećana je upotreba drugih droga poput benzodiazepina". Oni se zapravo koriste u psihijatriji za liječenje anksioznosti i nemira. Krause smatra da je posebno glupo osuđivati ​​konzumente teških droga u mjestu poput Berlina, gdje "većina ljudi koristi drogu; ovisi samo o tome što je stigmatizirano, a što ne, kao što je na primjer slučaj s alkoholom".

Diljem Njemačke stotine pacijenata zbrinjava se u sličnim ustanovama kao ove koje su spomenutu u članku. Ljudi poput Krause i Köthnera spašavaju ljudima živote zamjenom korištenih igala, liječničkim pregledima i osiguravanjem sigurnih mjesta za uzimanje droga i spavanje. Međutim, ekstremna financijska neizvjesnost s kojom se suočavaju, pogoršana pandemijom, dodatno ograničava njihovu sposobnost da pomognu onima kojima je pomoć doista potrebna.

Krause kaže da je njezina organizacija dobila vrlo ograničenu pomoć od službenih institucija. "Primili smo nekoliko poziva”, ali tek nakon prosvjeda za spašavanje centra za pomoć, kaže ona, “ali za sada nema konkretne podrške”. "Ono što trebamo od vlade je određena financijska sigurnost", žali se Urs Köthner. "Uvijek moramo tražiti načine da osiguramo svoje financiranje, a to nije u redu", dodaje on.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu