Korak bliže antiraketnom štitu
14. rujna 2011
Nakon što su SAD i Rumunjska potpisale ugovor o stacioniranju raketa koje su sastavni dio antiraketnog štita, Europa se nalazi korak bliže sustavu zaštite od raketnih napada. Glavni tajnik NATO-a Rasmussen pozdravio je napredak, jer ugovor između SAD-a i Rumunjske omogućava postavljanje raketa koje bi bile lansirane u svrhu obrane od raketnog napada. "Time je ostvaren još jedan korak na putu stacioniranja antiraketnog štita koji pruža zaštitu od budućih prijetnji raketama", rekao je Rasmussen.
Američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton i njezin rumunjski kolega po dužnosti Baconschi u Washingtonu su potpisali ugovor o stacioniranju raketa i vojnika u južnorumunjskom mjestu Deveselu. Stacioniranje raketa je dio obrambene strategije protiv napada s istoka. Rumunjska je izabrana kao stanište za stacioniranje raketa nakon što su ranije propali planovi s Češkom Republikom.
Američki je predsjednik Barack Obama čestitao svojem rumunjskom kolegi predsjedniku Traianu Basescom u kratkom susretu u Bijeloj kući. Dogovor pokazuje angažman oko jačanja NATO saveza i obećanja da će se saveznici pripremiti za izazove i prijetnje 21. stoljeća ». Prema riječima glavnog tajnika NATO-a Rasmussena stacioniranje raketa u Rumunjskoj « u znatnoj mjeri » otvaraju sposobnost NATO-a da zaštite Europu protiv sve veće prijetnje raketama".
Protiv čijih potencijalnih raketa bi služio antiraketni štit?
Prema navodima iz NATO-a rakete su postavljene protiv prijetnji iz država primjerice Irana. Sjedinjene Države su 2. rujna dogovorile s vladom u Ankari stacioniranje jednog američkog radarskog sustava u Turskoj. Zajedno s raketama za obranu u Rumunjskoj i uz dodatne rakete s američkih brodova i zemalja NATO saveza te uz radarski sustav u Turskoj, u Europi nastaje novi antiraketni obrambeni sustav.
Pregovori NATO - Rusija o antiraketnom štitu
NATO-ovi diplomati su priopćili da savez intenzivno pregovara s Rusijom kako bi se i Moskva uključila u raketnu obranu. NATO želi dva usko povezana sustava. Oko pitanja zapovjedništva, ona bi ostala neovisna. Rusija pak traži zajednički sustav, no takav sistem NATO odbacuje. Osim toga, Moskva traži pravna i obvezujuća jamstva da NATO-ove obrambene rakete nisu usmjerene protiv ruskih raketa.
« Nadam se da ćemo surađivati s Rusijom oko raketne obrane, i tako se suprostaviti prijetnjama i ukloniti sumnje iz prošlosti », izjavio je glavni tajnik NATO-a Anders Figh Rasmussen.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Od. ured. : Željka Telišman