Njemačka agencija u kontaktu s "Intellexom"

Nakon što je komercijalni softver za špijuniranje i nadzor, kako je priopćeno, korišten protiv pripadnika oporbe u nekoliko zemalja EU-a, Istražni odbor Europskog parlamenta bavi se tim pitanjem od ožujka prošle godine. U Grčkoj je pokrenuta parlamentarna istraga, nakon što se saznalo da je konzervativni šef vlade naredio da se nekolicina političara i novinara nadzire i špijunira uz pomoć špijunskog softvera "Predator". Grčki istražitelji su proteklih tjedana u vezi s tim pretresli brojne urede, a prošli tjedan je uslijedilo i prvo hapšenje.

Špijunski softver za tajne službe i paravojsku

Iza "Predatora" stoji konzorcij pod nazivom "Intellexa". To je kompanija koja proizvodi špijunski softver. Prema nacrtu izvještaja od 160 stranica, koji je izradila Istražno povjerenstvo, ova firma, između ostalog, ima podružnice na Cipru, u Grčkoj, Irskoj i u Francuskoj. Naziv kompanije se pojavljuje u dokumentu od 22 stranice, objavljenom prošlog studenog. Kompaniju "Intellexa" je 2019. osnovao Tal Dilian na Cipru. Dilian je ranije bio na nekoliko utjecajnih funkcija u izraelskom sigurnosnom i obavještajnom aparatu. Na svojoj web-stranici, "'Intellexa' Alliance" svoju firmu opisuje kao kompaniju sa sjedištem u EU-u, utemeljenu s ciljem razvoja i integracije tehnologija za poboljšanje rada tajnih službi.

Nizozemska istraživačka platforma Lighthouse Reports i izraelski list Haaretz nedavno su izvijestili da je Intellexa navodno tajno prodala tehnologiju za nadzor ozloglašenim paravojnim trupama u Sudanu. Intellexa je "de facto piratska organizacija", riječi su jednog izraelskog stručnjaka i poznavatelja ove branše, kojeg se citira u tom izvještaju.

Osjetljivo područje djelovanja

Koriste li njemačke sigurnosne službe softver kompanije "Intellexa" ili njenih podružnica? Ovo pitanje je stranka Ljevica (Die Linke) u službenom upitu postavila njemačkoj vladi. Odgovori su za sada dostupni samo istraživačkoj grupi novinara SWR-a i WELT-a. Na većinu pitanja, pod opaskom da je to za dobrobit države, nije odgovoreno. Čak i u povjerljivom obliku, odnosno uz očuvanje tajnosti, savezna vlada odbija dati odgovor novinarima. To bi "ozbiljno ugrozilo „sposobnost sigurnosnih agencija, organa kaznenog gonjenja i obavještajnih službi za rad i ispunjavanje radnih zadataka", tvrdi se.

Ali, savezna vlada priznaje da je imala kontakt s Dilianovom firmom: „U cilju obavljanja zadataka u pogledu daljnjeg razvoja kibernetičke sigurnosti i sposobnosti u sektoru nadzora uz pomoć informacijskih tehnologija, ZITiS je od 2021. godine u kontaktu s predstavnicima kompanije „Intellexa", odnosno njezine podružnice CYTROX. Cilj je da se u okviru evaluacije tržišta dobiju informacije o portfelju ove kompanije. Ovo također uključuje bavljenje proizvodima i uslugama koje ova kompanija nudi." Središnji državni ured za informacijske tehnologije u sektoru sigurnosti (ZITiS) ima zadatak podržati njemačke savezne organe u pitanjima digitalne forenzike, nadzora telekomunikacija i kripto-analize.

Lobira i bivši koordinator obavještajnih službi?

Istraživanja SWR-a i WELT-a sada pokazuju da je bivši koordinator tajnih službi Bernd Schmidbauer očigledno radio kao lobist, koji je njemačkim vlastima i otvorio vrata "Intellexa". Ovaj bivši političar CDU-a nedavno je dospio na naslovnice - nakon bankrota Wirecarda. Podaci kojima raspolažu SWR i WELT, pokazuju da je Schmidbauer bio pozvan u sjedište vlade - nakon njegovog nastupa u Bundestagu, koji su zastupnici opisali "bizarnim". On je rekao kako su ga "podsjetili na njegovu obvezu čuvanja tajnosti podataka".

Nakon toga, bivši koordinator tajnih službi počeo se pojavljivati i kao predstavnik za proizvode grupe "Intellexa". Istraživanje je pokazalo da je Schmidbauer u studenom 2021. telefonom i preko e-maila kontaktirao predsjednika njemačkog Saveznog ureda za sigurnost informacija (BSI), Arnea Schönbohma, koji je u međuvremenu otpušten, kako bi dogovorio sastanak s kompanijom "Intellexa". Nakon daljnjeg prosljeđivanja e-mailova nadležnom odjelu BSI, proizilazi da do sastanka nikada nije došlo.

U veljači 2022. godine došlo je do kontakta između Schmidbauera i predsjednika ZITiS-a. Povod je bilo predstavljanje kompanije "Intellexa". U svibnju 2022. godine Schmidbaueru je uspjelo da  telefonom dobije potpredsjednika Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV), zbog čega je početkom srpnja održan sastanak sa zaposlenicima BfV-a (op. red.: to je tajna služba koja djeluje unutar Njemačke) radi predstavljanja "kompanije".

Pismeni upit SWR-a i WELT-a na nekoliko Schmidbauerovih e-mail adresa do sada je ostao bez odgovora. Glasnogovornik njemačke vlade je samo rekao: "Mi generalno ne komentiramo takve sastanke. To ne govori ništa o tome da li su navodi točni ili ne."

Na pitanje planira li savezna vlada ograničiti Schmidbauerove lobističke aktivnosti, glasnogovornik vlade je rekao: „Službena funkcija državnog ministra, u okviru koje je gospodin Schmidbauer radio u Uredu njemačke vlade, okončana je 27. listopada 1998. godine. Nakon njegovog odlaska s te funkcije ostaju na snazi odredbe Zakona o pravnim odnosima koji se odnose na parlamentarne, državne tajnike (ParlStG). Taj zakon ne sadrži nikakve propise u vezi s informacijama koje ste tražili za ograničavanje lobističkih aktivnosti."

Kontroverzne lobističke aktivnosti

"Ako lobisti regrutiraju visoke dužnosnike iz sigurnosnih službi i institucija, to može biti vrlo problematično, jer im to daje pristup ekskluzivnim insajderskim informacijama i kontaktima. Može doći i do ozbiljnog sukoba interesa", kaže Timo Lange iz organizacije LobbyControl.

"Smatram neobičnim i vrijednim pažnje to što su gospodinu Schmidbaueru i dalje širom otvorena vrata sigurnosnih službi", kaže Fabio de Masi, koji se, kao zastupnik u Bundestagu, intenzivno bavio aferom Wirecard i Schmidbauerom. "Ako je gospodin Schmidbauer upoznao naše sigurnosne organe s kompanijom koja se bavi cyber-hakiranjem, a čije su usluge korištene protiv oporbenih političara i novinara u Grčkoj, to je onda opasnost za demokraciju. Ako bi se potvrdilo da se nešto slično dogodilo u Njemačkoj, bilo bi to ozbiljno kršenje Ustava i moralo bi rezultirati kaznenim posljedicama."

ARD-Tagesschau/jr

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu