Kontroverze oko hrvatskog ulaska u Europsku uniju

"Sudionici su ponovno potvrdili europsku perspektivu zapadnog Balkana. Priznaju da se napredak svake zemlje prema Europskoj uniji mora temeljiti na individualnim zaslugama i strogim uvjetima u provedbi potrebnih političkih i gospodarskih reformi", stoji u izjavi predsjedništva EU-a nakon završetka neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a, na kojem je zapadni Balkan jedna od ključnih tema.

"Uspjeli smo se složiti da unatoč gospodarskoj i financijskoj krizi nećemo usporiti proces integracije zapadnog Balkana, pri čemu ćemo zadržati striktnu uvjetovanost", rekao je češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg, čija zemlja trenutno predsjeda EU-om. Ministri su istaknuli da je "regionalna suradnja zemalja zapadnog Balkana ključni element Procesa stabilizacije i pridruživanja". Vrlo kontroverzna diksusija razvila se oko prijedloga njemačke kancelarke Merkel da još samo Hrvatska treba ući u EU nakon čega bi se na određeno vrijeme „zatvorila vrata“ drugim državama iz regije. Njezine izjave su naišle na kritike europskih partnera, a čuđenje je izrazio čak i njezin koalicijski partner u Berlinu, njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier.

Suradnja u obostranom interesu

Suradnja "pridonosi razumijevanju u regiji i pronalaženju rješenja za pitanja od zajedničkog interesa, u područjima poput energije, prometa, trgovine, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, povratka izbjeglica i nadzora granica", kaže se u izjavi. Više ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a istaknulo je da bi oduzimanje perspektive zemljama zapadnog Balkana imalo katastrofalne posljedice za regiju. "Kada bismo im pred nosom zatvorili vrata - iako mislim da se to neće dogoditi - to bi očito imalo razorne posljedice u regiji. Mislim da to nije opcija", izjavio je švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt. Preduvjet ulaska tih zemalja u EU je ratificiranje Lisabonskog sporazuma, što je postalo prilično neizvjesno nakon ovotjednog kraha češke vlade.

Bildt, čija će zemlja predsjedavati EU-om u drugoj polovici ove godine, istaknuo je da se Švedska zauzima za proširenje. "Europska unija se širi još od 1960-tih godina i u tom procesu dvije su stvari uvijek bile nazočne. Uvijek je bio netko tko se protivio ulasku nekog drugog, a nakon toga završavalo je velikim uspjehom za sve", rekao je Bildt. Britanski ministar vanjskih poslova David Miliband je rekao da je "proširenje u interesu Europe i u interesu zapadnog Balkana". Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn rekao je da bi "bila velika politička pogreška pokazati tim zemljama da nisu dobrodošle". "Jasno da je balkanske zemlje trebaju postati članice EU-a. Jasno je da je potreban Lisabonski ugovor", rekao je belgijski ministar De Gucht.

Na dnevnom redu: Bliski istok i Afganistan

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a okupili su se u petak i subotu na neformalnom sastanku u češkom mjestu Hluboka na Vltavi. Prvi dan ministri su razgovarali o nekoliko vanjskopolitičkih tema - Bliski istok, Afganistan, a u subotu je rasprava u cijelosti posvećena proširenju i zapadnom Balkanu. Riječ je o sastanku koji se u europskom žargonu naziva Gymnich, po imenu dvorca nedaleko od Bonna, gdje je 1974. održan prvi neformalni sastanak ministara vanjskih poslova i koji se od tada održava dvaput godišnje.(Hina/dpa/sma)