Konačno i prevencija uoči sezone požara

Predstavnici nadležnih državnih tijela i poduzeća s ponosom su krajem ožujka predstavili plan ulaganja i organizacije novoga prevencijskog protupožarnog sustava za područje Dalmacije. Sudeći prema tome, RH se ovog ljeta za požarnu sezonu u svojoj najosjetljivijoj regiji priprema ponešto opreznije negoli je uobičajeno. Riječ je umrežavanju 90 kamera s punim okretom, istaknutih visoko na postojećim objektima tvrtke Odašiljači i veze (OiV), a s razlučivošću koja osigurava dobar pogled i na 20 kilometara udaljenosti. Povrh svega, sustav je kadar sam detektirati slikovni trag vatre i požara, te poslati dojavu.

Pored ostalih interesantnih tehničkih karakteristika koje su nam opisali u državnom poduzeću OiV, navedimo samo još da iza odabranih kamera švedskog proizvođača Axis stoji napredan kompjutorski program sa simulatorom širenja požara, uz momentalnu vezu s radijskom komunikacijom javne šumarije. Projekt vrijedan 20 milijuna kuna razvili su OiV i Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, te je prilagodljiv za buduće integracije i proširenja. Sličan sustav manjih razmjera već je postavljen u Istri, no ukupno će RH biti prva mediteranska zemlja s mrežom tako zavidnih osobina.

Tehnika bez ljudstva ne pomaže mnogo

I dok vijesti o protupožarnoj zaštiti zvuče više nego dobro u tehničkom pogledu, neriješenima postaju neki već kronični problemi s vatrogasnim sustavom. Država će ove godine kroz javno poduzeće Hrvatske šume uložiti oko 80 milijuna kuna za gradnju i održavanje protupožarnih putova i angažman sezonskih motritelja na terenu, ali i dalje izostaju nužne intervencije u organizaciju sustava. Primjerice, na ovoj smo stranici prije točno pet godina pisali o neintegriranosti istog, u smislu zapovjedne hijerarhije i povezanosti različitih segmenata tog složenog mehanizma s nizom odvojenih službi i jedinica uprave.

Za procjenu situacije u vezi sa spomenutim projektom OiV-a i Ministarstva poljoprivrede kao inicijatora, obratili smo se zato Goranu Frankoviću, predsjedniku Udruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske koji s te funkcije pozdravlja inovaciju. No, odmah potom je upozorio da video-nadzor ne znači puno bez ljudi čije bi mjesto u sustavu prevencije i šire, bilo jasno osmišljeno i organizirano. „Mislim pritom i na građane-dojavitelje", kaže on, „ali posebno na sustav profesionalnih službi. A tu su razni djelatnici Hrvatskih šuma, vatrogasci motritelji, ophodari nacionalnih parkova, rendžeri, itd.". „Nakon toga moramo točno znati što činiti s tom prvom informacijom, zbog čega svi segmenti sustava trebaju biti efikasno povezani. Ali, zasad nemamo dovoljno ljudi u operativnim centrima koji bi pratili i žurno aktivirali službe na terenu“, objašnjava Franković. Ipak, što se tiče ovog projekta, problem je u daljnjem tehničkom uvezivanju sustava. Državna tvrtka OiV to može i zna napraviti, po mišljenju našeg sugovornika – jer ima resurse i stručnost - ali država mora biti ta koja će im naložiti što da naprave. I to je već u biti predviđeno, kao što doznajemo od predsjednika UPVH-a.

Ne može se tržištem protiv požara

„Tako smo i konstatirali u raščlambi sezone 2017. pa očekujemo da će kroz sustav domovinske sigurnosti uskoro biti donijete strateške odluke. Očito je nužna izričita državna direktiva, pa ne možemo biti neodgovorni i sustav komunikacija žurnih službi stavljati na tržište. S druge strane, OiV jesu već na tržištu i ne treba očekivati da će sami pokrenuti investiciju, jer na tržištu vrijedi samo princip profita i kapitala“, drži Goran Franković i dodaje kako je ovo javni interes, te država ne smije razmišljati tako, nego se prema tome treba postaviti zrelo politički - u zaštitu općeg dobra i sigurnosti građana.

Na koncu smo od njega čuli da se takvim pristupom također čuvaju ogromne vrijednosti, bez obzira na činjenicu da nije i ne može biti riječ o neposrednoj profitnoj djelatnosti. Hoće li se hrvatska vlada, ili hrvatske vlade – ako govorimo o dužem roku – znati i htjeti postaviti na takav primjereniji način, ostaje otvoreno pitanje. U svakom slučaju, bilo bi šteta, ne samo zbog uloženih milijuna, ukoliko sve ostane na kamerama i drugoj sofisticiranoj digitalnoj tehnici. No, barem prve efekte takve međufaze na Jadranu saznat ćemo vrlo skoro - tradicionalno, već u toplijim mjesecima koji slijede.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android