Komplicirani odnos - Nijemci i Bendikt XVI.

Kolovoz 2005., Köln, Svjetski dan mladeži. Novoustoličenog papu Benedikta XVI. se slavi kao pop zvijezdu, Njemačka stoji iza slogana "Svi smo mi Papa". Danas, nakon šest godina Benedikt XVI. ponovno dolazi u Njemačku no atmosfera je bitno drugačija. Između ljeta 2005. i jeseni 2011. kada bi Papa ponovno službeno trebao posjetiti Njemačku, između Nijemaca i Benedikta XVI. su se poput nevidljivog klina uvukli pojmovi poput seksualnog zlostavljanja djece od strane predstavnika rimokatoličke crkve, odnosa prema bratovštini Sv. Pija X., pitanja povratka zastarjelim oblicima liturgije kao i odnos prema njemačkim protestantima. O odnosu Bendikta XVI. i njegovih sunarodnjaka možda najbolje govori podatak da je prošle godine osnovana i udruga "Pro Papa" kojoj je glavni cilj "solidariziranje" s papom Benediktom XVI., nešto što bi među njemačkim rimokatolicima trebalo biti samo po sebi razumljivo. No to već dulje vrijeme nije slučaj.

Problem s centralizmom

Profesor na Katoličkom teološkom fakultetu Sveučilišta u Bochumu Joachim Wiemeyer kao teolog pomno prati karijeru kardinala Josepha Ratzingera, današnjeg pape Bendikta XVI. i smatra da korijeni kritičkog odnosa Pape i njegovih sunarodnjaka sežu još iz razdoblja prije ustoličenja kada je, tadašnji predsjednik Kongregacije za nauk vjere Ratzinger često dolazio u sukob s liberalnijom strujom unutar Njemačke katoličke crkve. Nakon postavljanja kardinala Ratzingera za papu u travnju 2005., situacija se smirila te posebice nakon Svjetskog dana mladeži 2005. u kolovozu u Kölnu, kada je Njemačka raširenih ruku dočekala "svog" Papu. Iako je sukob novog Pape i dijelova Njemačke katoličke crkve koja i inače slovi kao liberalnija, nastavljen i u prvim godinama pontifikata, javnost je više manje živjela "u miru" s Benediktom XVI. Preokret je, kako smatra Wiemeyer, uslijedio nakon nekih spornih odluka. "To se prije svega tiče odnosa prema konzervativnoj Bratovštini Sv. Pija X. i njihovih spornih političkih stajališta naspram holokausta", kaže Wiemeyer. Nadalje, na veliki val nerauzmijevanja unutar Katoličke crkve u Njemačkoj je i naišla i Papina odluka o povratku na neke tradicionalne liturgijske forme. Dobar dio kritike na račun Vatikana odnosi se i na kruti centralizam koji, kako kaže Wiemeyer, prakticira vrhovni poglavar katoličke crkve. "Preveliki broj odluka se donosi u Rimu i crkvama na licu mjesta se ne daje dovoljno prostora da u određenim pastoralnim situacijama same donose odluku", smatra Wiemeyer.

"Pro Papa" - nepravedna kritika

I upravo kritiku centralizma kao jednog od središnjih elemenata sukoba između Rima i Njemačke katoličke crkve, napada udruga "Pro Papa" koja je prošle godine osnovana s ciljem pokazivanja solidarnosti s Bendiktom XVI. kojeg se, kako kažu, kojiput nepravedno kritizira u javnosti i njegove ideje prikazuju u iskrivljenom svjetlu. "Mislim da unutar Njemačke katoličke crkve postoji jedan lobby koji ustraje na više samostalnosti nacionalnih crkava i od jedne svjetske crkve želi načiniti nacionalnu crkvu", kaže predstavnik udruge "Pro Papa" Stefan Rochow. On smatra da crkveni krugovi u Njemačkoj često zaboravaljaju da Benedikt XVI. stoji na čelu svih katolika a ne samo njemačkih i spominje daljnju točku sukoba njemačkih katolika s papom a to je pitanje celibata.

"Papa je naravno prije svega odgovoran svjetskoj crkvi kao npr. kad se radi o celibatu kojeg opet neki krugovi u Njemačkoj žele učiniti svjetskim problemom dok Papa mora djelovati kao poglavar svjetske crkve i iz toga proizlaze mnogi sukobi", smatra Rochow. Njegova udruga "Pro Papa" se intenzivno priprema za posjet Benedikta XVI. Njemačkoj najesen i smatra da će se i ovaj puta pokazati da Nijemci stoje iza svog Pape. No on istodobno podsjeća na to da pape općenito u Njemačkoj uvijek imaju više poteškoća nego u drugim možda malo manje kritičnim zemljama. "Podsjetimo se samo na to kako ni Ivan Pavao II. 1996. nije imao lak zadatak u Njemačkoj. Padaju mi na pamet slike kako su ga u Berlinu gađali jajima ali to je zato jer Katolička crkva u nekim područjima kao kad se recimo radi o pobačaju nema isto mišljenje kao možda društveni mainstream", kaže Rochow.

Više senzibilnosti

I osjetljivo pitanje ekumenizma posebice prema protestantskoj crkvi je isto tako doprinjelo pokojem kritičkom tonu uperenom u smjeru Vatikana, smatra prof. Wiemeyer. "Situacija u Njemačkoj je ponešto drugačija. Mi smo zemlja reformacije i kod nas ekumenski odnosi između katoličke i protestantske crkve igraju veliku ulogu. Međutim kojiput se stječe dojam da su Benediktu XVI. važniji odnosi prema recimo, pravoslavnoj crkvi nego prema protestantima u Njemačkoj", smatra Wiemeyer.

Opći dojam kako Nijemci kritički gledaju na Benedikta XVI. se možda stječe i zato jer Nijemci mnoge odluke iz Vatikana ne prihvaćaju automatski nego ih se promatra sa stanovišta kompatibilnosti crkve i modernog društva. "Mislim da katolička crkva u Njemačkoj u globali stoji iza svog Pape no ona to ne čini nekritički. Postoji cijeli niz biskupa teologa itd. koji ne prihvaćaju automatski 1:1 ono što dođe iz Vatikana nego traže više senzibiliteta u odnosu na pastoralnu svakodnovicu", kaže Wiemeyer. A upravo ta vrsta senzibilnosti mnogim njemačkim katolicima, kao recimo po pitanju spore reakcije Vatikana na seksualne skandale unutar katoličke crkve, nedostaje kad je u pitanju javno djelovanje Benedikta XVI.

Autor: Nenad Kreizer

Odg.ured: Željka Telišman