Komentar Schwarz-Schillinga: "Čitava EU je na kušnji u BiH"
4. prosinca 2021
U ovo doba prošle godine se obilježavala 25. godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio užasan rat u BiH. Danas je obrnuto: BiH je na rubu novog rata ako se bude nastavila neodgovorna politika popuštanja.
Tada je međunarodna zajednica, prije svega SAD, zaustavila rat koji je doveo do genocida u Srebrenici počinjen od samoproglašene Republike Srpske. Sad već bivši visoki predstavnik UN-a, Austrijanac Valentin Inzko je koncem srpnja uveo dopunu krivičnog zakona kojim postaje krivično djelo negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločinaca.
Taj zakon je u Republici Srpskoj pod vodstvom Milorada Dodika, srpskog člana u predsjedništvu Bosne i Hercegovine, smjesta naišao na odbijanje i akcije protivne zakonu. Bosanski Srbi su se povukli iz državnih institucija Bosne i Hercegovine i zahtijevaju da se povuče tzv. Inzkov zakon. Time oni blokiraju i ucjenjuju državu Bosnu i Hercegovinu. U osnovi, to nije ništa drugo nego državni udar.
Spirala odcjepljenja
Još od njegovog stupanja na dužnost, čelnici bosanskih Srba javno vrijeđaju i ignoriraju novog visokog predstavnika u BiH, Nijemca Christiana Schmidta. Pri tome imaju podršku Rusije i Kine koje ionako žele ukinuti Ured visokog predstavnika (OHR), po Daytonu najvišu instancu za civilnu provedbu mirovnog sporazuma.
Ta spirala sve jasnijih težnji za odcjepljenje Republike Srpske i Dodikov pritisak i ucjene prema državi Bosnu i Hercegovinu opasnije nego što su ikad bile.
Parlament Republike Srpske je nedozvoljivo odbio dvije odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o državnom vlasništvu. Dodik već tjednima prijeti da će se taj entitet povući iz vojske BiH, sustava pravosuđa i institucija porezne uprave i time Republiku Srpsku de facto učiniti neovisnom. Odluka o tome bit će donesena u Parlamentu Republike Srpske 10. prosinca. To je jasno kršenje i Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustava Bosne i Hercegovine, ali to Dodika ne zanima.
Nikad nije nestao plan Velike Srbije
Ovim je svakome jasno kako se prešla "crvena linija". Opet se počinje koristiti riječ „rat".
Međunarodna zajednica bi tu smjesta morala uvesti oštre sankcije protiv Dodika, ali ona to ne čini. Dodik može nesmetano uništavati državu Bosnu i Hercegovinu svojom etnonacionalističkom ideologijom.
Već deset godina područje zapadnog Balkana ima posla sa sve drskijim Dodikom, kojeg u pozadini podržava predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i koji je postao lopta u igri velikih sila. Nedavno je u intervjuu za Guardian (29. studenog 2021.) Dodik izjavio kako u tome uživa podršku Rusije i Kine.
Time je jasno rečeno kako je plan stvaranja Velike Srbije, koji je devedesetih godina doveo do 2,5 milijuna izbjeglica i košta života 100.000 ljudi, danas življi nego što je ikad bio. Pritom je opet jasno kako nacionalističke vlade Hrvatske i Srbije nikada nisu sasvim odustale od podjele Bosne i Hercegovine. Ovi ciljevi se sad opet aktivno slijede.
Nema zajedništva kod sankcija
S užasom vidim kako se vraćam u 1990-te u kojima je međunarodna zajednica dugo samo gledala i u kojima je došlo do užasnog rata. A što međunarodna zajednica čini danas?
Znamo kako se Bosna i Hercegovina još od 2006. godine udaljava od demokratskog razvoja i da tu veliku odgovornost snosi i međunarodna zajednica. Sankcije, poput onih koje su Dodiku uvele SAD, nemaju učinka ako EU, koja također ima sve mehanizme za uvođenje sankcija, ne učini isti korak. Za to je potrebna suglasnost najmanje 15 od 27 članica EU. Štoviše, u nekoj perspektivi se mora razmišljati o još oštrijim mjerama, izjavio je donedavni njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas na posljednjoj konferenciji vijeća ministara EU 15. studenog u Bruxellesu i konstatira: "Sankcije trebaju pogoditi one koji dovode u pitanje državne strukture i koji pokušavaju mržnjom okrenuti ljude protiv drugih.“
Opet se popušta...
Ali u EU nije bilo sloge oko sankcija protiv Dodika. Njemačka je bila za, Mađarska protiv. Takva politika appeasementa koja se već godinama vodi prema Bosni i Hercegovini neće toj zemlji donijeti ničeg dobrog, sasvim suprotno od toga. Najbolji primjer za to su pregovori o reformi tamošnjeg izbornog zakona kojeg vode posebni povjerenik SAD-a za to pitanje, Matthew Palmer i Angelina Eichhorst iz Europske službe za vanjske poslove. Zbog toga su već po treći puta u Bosni i Hercegovini u kratkom razdoblju.
Oboje pokušavaju na veoma netransparentan način i uz pritisak provesti reformu izbornog zakona. Zašto to pokušavaju baš sad dok je država u najgoroj krizi od kraja rata? To je potpuno nerazumljivo i nipošto ne ulijeva povjerenje. Umjesto da se provedu sankcije nad onima koji blokiraju rad institucija i prijete državi, traži se način da se ugodi ekstremistima.
Ipak nove granice?
Moje je mišljenje, baš kao i mnogih građana Bosne i Hercegovine, ali i istaknutih tužitelja Jakoba Fincija i Azre Zornić koji od 2009. i 2014. godine čekaju provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, da se izbori 2022. mogu, kao i svi dosadašnji izbori, održati prema postojećem izbornom zakonu. Tek nakon njih i bez pritiska, transparentno i uz učešće svih dijelova društva, se mora promijeniti diskriminirajući ustav BiH, čime se stvaraju pretpostavke za reformu izbornog zakona. A ne obrnuto.
Sad je mnogo važnije otkloniti opasnost raznih pokušaja podjele Bosne i Hercegovine. Najvažnija zadaća jest stabilizacija države, ali ne pod cijenu odustajanja od demokratskih vrijednosti. To bi tek potkopala reforma izbornog zakona u kojem bi se još više produbio etnički jaz.
Izgleda kao da ciljevi međunarodne zajednice zapravo ne sadrži nikakav bitan napredak koji bi mogao biti temelj za demokratski razvoj zemlje, nego da u pozadini stoji druga agenda, naime podjela zemlje. Utoliko ne čudi kako su i Palmer i Eichhorst na udaru brojnih kritika zbog suradnje s bosanskim Hrvatima iz nacionalističke stranke HDZ. Jer HDZ teži promjenama izbornog zakona po etničkim kriterijima i time samo doprinosi većoj diskriminaciji, na koncu s ciljem još dublje podjele i time krajem Bosne i Hercegovine.
Ista pravila za sve
To se vidjelo i na glasovanju u parlamentu Bosne i Hercegovine 29. studenog: po prvi put od srpnja ove godine su u parlament došli i zastupnici iz Republike Srpske i zajedno sa zastupnicima hrvatskog HDZ-a su pokušali poništiti Inzkov zakon o kažnjavanju negiranje genocida. Sama činjenica kako bosanski Srbi i bosanski Hrvati niječu genocid nad Bošnjacima i da još i 26 godina nakon rata slave svoje osuđene ratne zločince je znak upozorenja kako svih ovih godina nije učinjen niti jedan korak naprijed u provedbi vrijednosti i načela EU. A da Hrvatska kao članica EU to podržava, to je zapanjujuće.
Samo međunarodna zajednica može prekinuti ovu nedaću i zaustaviti one koji napadaju ustavni poredak države BiH. Europske vrijednosti i ljudska prava danas se brane u Bosni i Hercegovini u ime cijele Europske unije. Ako nam to u BiH ne uspije, neizvjesna će biti i demokratska budućnost EU.
Ne smijemo zatvarati oči pred ucjenama, niti dozvoliti dvostruke standarde kad su u pitanju ljudska prava – moramo jasno stati iza naših vrijednosti. Zato pozivam međunarodnu zajednicu – EU, Veliku Britaniju i SAD – i prije svega Njemačku da budu aktivne i što prije zaustave katastrofu u koju srlja Bosna o Hercegovina!
Autor: Christian Schwarz-Schilling
Christian Schwarz-Schilling je 2006/07 obavljao dužnost visokog predstavnika UN u BiH. Deset godina prije toga je kao međunarodni medijator za BiH radio na implantaciji Dejtonskog sporazuma u području povratka izbjeglica i vraćanja oduzete imovine. Od 1982. do 1992. ovaj član njemačkih kršćanskih demokrata je bio ministrom za poštu i telekomunikacije u tadašnjoj vladi Helmuta Kohla. 1992. podnio je ostavku u znak prosvjeda zbog stava njemačke vlade prema ratu u BiH.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu