1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ispravna odluka o Nobelovoj nagradi za mir

6. listopada 2017

Nobelovu nagradu za mir ove godine dobiva Međunarodna kampanja za ukidanje atomskog oružja. To je ispravna odluka u pravom trenutku, smatra Martin Muno.

https://p.dw.com/p/2lODd
Friedensnobelpreis 2017 ICAN  Beatrice Fihn (M)  Direktorin
Foto: Reuters/D. Balibouse

Bilo je moguće predvidjeti da Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir ove godine neće moći mimoići temu atomsko naoružanje: kada Sjeverna Koreja testira rakete dugog dometa koje mogu transportirati atomske bojeve glave preko pola globusa; kad američki predsjednik Donald Trump uzvraća dolijevanjem ulja na vatru i prijeti totalnim uništenjem Sjeverne Koreje; kada je ugrožen teško postignuti nuklearni sporazum s Iranom, jer se ne sviđa tom istom predsjedniku, a da on to stvarno ne može obrazložiti - onda je atomska prijetnja glavna tema ovog trenutka.

Zato su prije objavljivanja dobitnika ovogodišnje nagrade kružile brojne špekulacije. Favoritima su se smatrali posrednici u postizanju nuklearnog sporazuma s Iranom: iranski ministar vanjskih poslova Mohammed Javad Zarif i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini. No taj bi izbor imao odlučujući nedostatak: sporazum je, doduše, znatno povećao stabilnost širom svijeta, čak i ako to pojedini ideolozi još uvijek ne žele shvatiti. Ali Zarif je također predstavnik režima u kojem su svakodnevna realnost mučenja, protuzakonita uhićenja i smrtne kazne.

Vizija umjesto realne politike

Kommentarbild Muno Martin
Martin Muno

Dodjela Nobelove nagrade za mir Međunarodnoj kampanji za ukidanje atomskog oružja (ICAN) je zato konzekventnija, ispravna odluka. Nagrada odlazi međunarodnom savezu aktivista, koji se bezuvjetno zalažu za atomsko razoružanje širom svijeta - i koji bilježe uspjehe. Do potpisivanja međunarodnog sporazuma o zabrani nuklearnog oružja u srpnju došlo je i pod njihovim pritiskom.

Pa ipak: još je daleko svijet bez atomskog oružja, o kojem je sanjao i dobitnik Nobelove nagrade za mir Barack Obama. Ne samo zato što s Kimom Jongom Unom i Donaldom Trumpom dva značajna političara potiču atomsko naoružavanje. Nego zato što postoje mnoge države koje dijele ambivalentno stajalište njemačke Vlade - čak i ako Njemačka iz dobrog razloga ne posjeduje atomsko oružje. Ta ambivalentnost očituje se i u čestitki njemačke Vlade: "Savezna Vlada podržava cilj stvaranja svijeta bez atomskog oružja", rekla je vladina glasnogovornica i istodobno dodala da Vlada i dalje odbija UN-ov sporazum o zabrani atomskog oružja i podržava koncept atomskog zastrašivanja. To jako zvuči kao realna politika, a vrlo malo kao vizija.

Glavna tajnica ICAN-a Beatrice Finh je puno jasnija: "Je li prihvatljivo ubiti stotine tisuća ljudi ili ne? Ako ne, onda atomsko oružje mora biti zabranjeno." Vodeći svjetski političari trebali bi se mjeriti prema tim riječima - i to ne samo zbog sjećanja na žrtve iz Hirošime i Nagasakija. Nego i zbog sprječavanja budućih žrtava.