Komentar: Gdje je OESS u konfliktu s Bjelorusijom?

Prijetnje, sankcije, premještanje trupa - kriza na istočnoj granici EU-a biva sve zaoštrenija, posebice od Bjelorusije, koja cinično koristi migrante kao sredstvo pritiska protiv Europske unije. No, pogođene članice EU-a - Poljska i baltičke zemlje - brzo su krenule u pokazivanje mišića i čak su u sve uvukle NATO. Čak se i oružani sukob u međuvremenu čini mogućim, pogotovo jer je bjeloruski vladar Aleksander Lukašenko već govorio o navodnim isporukama oružja iz istočne Ukrajine za migrante.

Gdje je zapravo diplomacija?

S obzirom na tu pozadinu nameće se pitanje: gdje je, dovraga, diplomacija? Nije li slučaj da ljudi obično prvo pokušavaju diplomatski riješiti krizu, a tek onda se oslanjaju na vojne prijetnje?

Naravno, Lukašenko sanja o izravnim pregovorima s vodećim europskim političarima, poput njemačke kancelarke. Angela Merkel to s pravom odbacuje, jer bi takav razgovor Lukašenku, koji je izoliran na Zapadu, dao na vrijednosti, a sadašnju politiku EU-a prema Bjelorusiji učinio nevjerodostojnom.

Naravno, bilo je pokušaja raznim kanalima da se Lukašenka privede pameti. Primjerice, Angela Merkel je telefonom razgovarala s Vladimirom Putinom – ali bezuspješno. No nisu sva sredstva iscrpljena. Sada je krajnje vrijeme da na pozornicu konačno stupi glumac koji je dosad šutio i koji je osnovan specijalno za takve krize: Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

Dobri preduvjeti za posredovanje OESS-a

Budući da Bjelorusija nikada nije bila punopravna članica Vijeća Europe, OESS je jedina međunarodna organizacija na kontinentu u kojoj su zastupljene sve države pogođene sukobom.

Što duže traje kriza oko migranata koji dolaze iz Bjelorusije, to više zabrinjava šutnja OESS-a. I utoliko glasnije se postavlja pitanje zašto je on zapravo još uvijek potreban. Naravno, ovaj savez država može ići samo onoliko daleko koliko to žele njegove članice. No vrijedi pokušati. Sljedeća prilika je pred Vijećem ministara početkom prosinca i preduvjeti su povoljni.

Organizacija sa sjedištem u Beču je kao stvorena za trenutnu krizu u Bjelorusiji. OESS od kraja 2020. godine kao glavna tajnica vodi Njemica Helga Schmid. Schmid je iskusna diplomatica, bila je šefica kabineta saveznog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera, a nedavno je bila i na najvišoj poziciji u Europskoj službi za vanjske poslove. Lukašenko ju je osobno upoznao 2015. u svojoj domovini. Donedavno je OESS održavao dobre kontakte s Minskom. Prije pandemije korone tamo su se od 2014. vodili pregovori uz sudjelovanje OESS-a o rješavanju oružanog sukoba u istočnoj Ukrajini. U OESS-u postoji i poseban izaslanik protiv krijumčarenja ljudi – upravo za to Zapad optužuje Lukašenka.

Olaf Scholz bi trebao provesti svoju viziju politike prema istoku

Što bi OESS mogao učiniti? Prije svega, bi trebao biti imenovan poznati diplomat za posebnog izaslanika koji će tražiti razgovore s Lukašenkom i pripremiti pregovore na diplomatskoj razini. OESS bi također mogao biti domaćin međunarodne konferencije na kojoj bi se raspravljalo o načinima izlaska iz trenutne situacije. Srednjoročno bi se mogla razmotriti i promatračka misija - pod uvjetom da se Lukašenko slaže. Budući da i Poljska trenutno vrlo oklijeva dopustiti promatračima dolazak na granicu, to bi mogao biti kompromis oko kojeg bi se Varšava i Minsk mogli dogovoriti uz posredovanje OESS-a.

Njemačka bi se također trebala više uključiti u OESS. Pobjednik na izborima Olaf Scholz rekao je ovog ljeta, u intervjuu za DW, tada još uvijek kao kandidat za kancelara, da želi zagovarati "novu politiku prema istoku koja bi ponovno ojačala ideju KESS-a i OESS-a". Tragedija na granicama Bjelorusije s EU-om je dobar povod da odmah počne s tim čim preuzme funkciju kancelara.