Kome vjerovati kad se o klimi radi?

Jedna od najvećih blamaža koju si je Međuvladino vijeće o promjeni klime (IPCC) samo priredilo je tvrdnja da će se ledenjaci na Himalaji najvjerovatnije istopiti do 2035. godine. U procijeni se pogriješilo za 300 godina. Skandal je izbio u prosincu kad su hakeri došli u posjed privatnih email poruka jednog od znanstvenika Vijeća, a koje su kasnije postavili na internet.

Nakon summita o klimi, koji je održan u Kopenhagenu, optužbe na račun rada Vijeća su postale još brojnije. Predsjednik Vijeća Rajendra Pachauri se izvinio zbog pogrešnih navoda o godini kada će se istopiti ledenajci na Himalaji. „Bitna saznanja iz Četvrtog svjetskog izvještaja o klimi su (ipak) jasno razumijevanje velikih rizika koji postoje kako za industrijske tako i za siromašne zemlje“.

Ne slušaju suprotstavljeno mišljenje

Pallava Bagla, novinar koji piše za časopis „Science“ kaže da je Pachauri i prije summita u Kopenhagenu bio informiran da je 2035. godina pogrešna te da se radi o pogrešci od 300 godina. Pogreška potiče iz jednog izvještaja koji se temeljio na neobjavljenom istraživanju, a radilo se o inverziji brojeva u navedenoj godini - 2035. umjesto 2350. "Ova se pogreška mogla izbjeći da su se slijedile norme o objavljivanju znanstvenih tekstova, a koje uključuju i provjere koje rade kolege iz struke", tvrdi časopis Science.

Nizozemac Richard Tol ističe da je jedan od problema izbor znanstvenika koji su radili na izvještaju. „Vijeće UN-a za klimu priklonilo se zelenima i s godinama je postajalo sve zelenije. Znanstvenici poput mene koji zastupaju drugačije mišljenje, nisu pozvani. Mi istu literaturu drugačije tumačimo i tvrdimo da je problem politika o klimi. Ako budemo djelovali prebrzo i činili previše, onda će to biti stvarno skupo.“

Zahtjevi za reformom Vijeća UN-a za klimu su sve glasniji. Kritičari rada Vijeća smatraju da će ove najnovije pogreške u znatnoj mjeri naštetiti povjerenju u Vijeće. Predsjednik Vijeća Pachauri je protiv toga jer, kako kaže, Vijeće je 2007. godine dobilo Nobelovu nagradu za mir i zadnjih 21-u godinu obavlja odličan posao: „Ukoliko bi danas morali osnovati organizaciju koja bi trebala procijeniti posljedice klimatskih promjena i koja bi trebala zadovoljiti potrebe čovječanstva, a posebno onih koji donose odluke, onda bi morali formirati organizaciju koja je slična ovom Vijeću.

Zagovornici Vijeća navode da su klimatske prognoze i modeli rada vrlo kompleksni. A borci za zaštitu prirode navode da otoci na Tihom oceanu nestaju, da su mnogo područja pogođena sušom i da se ledenajci brzo tope. Oni kažu da se to ne vidi samo uz pomoć satelitskih snimaka već i golim okom.

Autor: Mehmed Smajić/ Helle Jeppesen/ Snježana Kobešćak

Odg. ur.: Željka Telišman