Koliko Crna Gora zabrinjava Kremlj?

Crna Gora bi trebala početkom lipnja postati članicom NATO-a, poslije duge političke borbe između snaga koje su bile za taj korak i protiv njega, a koje su poticali i politički pritisci iz inozemstva. No, čak je i ulazak u sam cilj bio izazov za crnogorskog premijera Duška Markovića koji je sudjelovao na summitu NATO-a u četvrtak. Za vrijeme fotografiranja s čelnicima NATO-a, predsjednik SAD-a Donald Trump ga je gurnuo u stranu kako bi stao na čelo grupe. Snimak tog incidenta se brzo proširio internetom.

Ta epizoda nije prošla neprimijećeno ni u Moskvi, gdje je djelatnik Dume Aleksej Puškov otrovno primijetio kako Trump „nije bio pretjerano ljubazan". „No, u svakom slučaju je pokazao (Crnoj Gori) njeno mjesto u atlantskom savezu", napisao je Puškov na Twitteru.

Kremlj je fokusiran na bivši SSSR

I drugi ruski političari su izrazili razočaranje zbog otvorenog stupanja Crne Gore na stranu SAD-a. Prošlog mjeseca, ruski parlament je oštro kritizirao Crnu Goru priopćivši kako „aktualno rukovodstvo države i njegovi zapadni sponzori nisu poslušali glas razuma i savjesti". Ruski zastupnici su optužili „vanjske sile" da pokušavaju da potkopati „tradiciju prijateljstva Crnogoraca sa Srbima i Rusima". U priopćenju se podsjeća i na „sramotnu epizodu kada je NATO ilegalno bombardirao crnogorski teritorij".

Prošle nedjelje  zastupnik vladajuće crnogorske Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković zadržan je na moskovskom aerodromu Domododevo, odakle je namjeravao nastaviti put ka Minsku. On je zatim deportiran u Tivat, što je službena Moskva obrazložila protumjerama zbog toga što Podgorica sudjeluje u europskim sankcijama protiv Rusije.

Pa ipak, i pored takvog poteza i diplomatskog negodovanja, Kremlj nije spreman poduzeti neke veće mjere kako bi držao Crnu Goru izvan američkog utjecaja, smatra Maksim Samorukov iz moskovskog trusta mozgova Carnegi centar. „Crna Gora je daleko od ruskih granica i već je okružena zemljama NATO-a, a gledano u većim razmjerima, sigurnosna situacija u Rusiji će ostati nepromijenjena, pridružila se Crna Gora NATO-u ili ne", rekao je Samorukov za DW.

Crnogorska vojska ima oko 2.000 vojnika. Položaj zemlje na Jadranskom moru bi mogao biti strateški važan za Rusiju, jer ruska flota stalno traži prijateljske luke u Mediteranu. No, kako kaže Samorukov, rukovodstvo u Moskvi je trenutno fokusirano na područja koja su bliža Rusiji, poput Središnje Azije, Krima i Kavkaza. „Naravno da postoji i emocionalni aspekt, ali ruski dužnosnici smatraju da su liberalne i prozapadne elite te koje vuku Crnu Goru u smjeru SAD-a, dok su građani uglavnom ostali proruski raspoloženi", dodao je ovaj stručnjak. Prema njegovom mišljenju, Rusija se ponaša slično kao i u slučajevima Bugarske i Slovačke koje su ušle u NATO posljednjih godina.

Pučisti i „opuštena Podgorica"

Vlast u Crnoj Gori, međutim, nije baš uvjerena u to da je Rusiji svejedno: prošlog listopada, policija je uhitila grupu srpskih građana pod optužbom da su pokušali svrgnuti vladu u Podgorici i zaustaviti pridruživanje NATO-u. U grupi uhićenih se nalazio i bivši komandant srpske žandarmerije. Podgorica smatra da su u zavjeru bila uključena i dva ruska agenta i to vjerojatno po nalogu Kremlja. U Moskvi to demantiraju. Crnogorski politolog Ljubo Filipović kaže da je „očito" da Rusija neće surađivati u istrazi: „Zasad znamo da crnogorski specijalni tužitelj nije dobio odgovor na zahtjev da otputuje u Moskvu i tamo sasluša dvojicu Rusa" koji su povezani s ruskom Vojnom obavještajnom službom.

Maksim Samorukov, s druge strane, smatra da je reakcija Podgorice bila „preopuštena" za ovako ozbiljan komplot. On primjećuje i da crnogorske vlasti nisu zatvorile granice, a nisu ni počele kontrolirati ruske građane (koji u zemlju mogu ući bez vize). Osim toga, postupak zavjerenika je bio prilično nespretan, zbog čega je „teško pretpostaviti da je Rusija ozbiljno umiješana u organizaciju puča".

Odluka je pala: Crna Gora je dio Zapada

Učlanjenje u NATO će omogućiti Crnoj Gori da se odupre takvim pritiscima iz inozemstva, kaže Zlatko Vujović, šef centra za monitoring i istraživanje CeMI. Prema njegovim riječima, Srbija je održavala čitavu mrežu s ciljem da utječe na crnogorsku politiku, uključujući i političke stranke, medije i nevladine organizacije. Poslije pristupa Crne Gore NATO-u, „srpski utjecaj će znatno oslabjeti, osim ako Srbija ne promijeni svoju vanjsku politiku i perspektivu u odnosu na NATO. To trenutno ne izgleda tako", rekao je Vujović za DW i dodao: „Rusija će nastojati održati utjecaj, ali i on će biti manji nego ranije."

I dok su građani Crne Gore i dalje podijeljeni oko pristupa NATO-u, formalan ulazak u savez će biti važan trenutak u povijesti te države, kaže Vujović. „Čak i s ovako nejasnim osjećanjima, možemo reći da je Crna Gora prešla Rubikon i donijela odluku u pogledu te dileme između Zapada i Istoka. Uvjetno možemo reći da se pridružila Zapadu, iako moramo reći i da će konsolidacija te prozapadne orijentacije dugo trajati."