Koliki je zaista socijalni jaz u Njemačkoj

Koliko su Nijemci bogati, tko ima mnogo, tko manje i, prije svega, koliko se snažno mijenjaju financijske prilike? Tu su stalno nove studije u kojima se često čuje: bogatstvo superbogatih nastavlja rasti, dok socijalno ugroženi ostaju socijalno ugroženi. No postavlja se pitanje povećava li se zaista društveni jaz?

Nijemci su bogatiji nego što mislite

Troje znanstvenika, Thilo Albers, Charlotte Bartels i Moritz Schularick pažljivije su proučili prosperitet Nijemaca i razvoj bogatstva od 19. stoljeća. Jedan od njihovih zaključaka: Nijemci su bogatiji nego što se mislilo. I to za dobrih 4.000 milijardi eura.

Kako se financijska situacija mijenja, prema studiji, ovisi od razdoblja koje se promatra. Bogatstvo najbogatijeg postotka stanovništva nije se nesrazmjerno povećalo u posljednjih 100 godina. Jedan posto najbogatijeg stanovništva 1895. godine je i dalje posjedovao polovinu bogatstva, a danas ima samo 25 posto, odnosno četvrtinu.

Dva svjetska rata doprinijela su većoj ravnopravnosti

Jedan od razloga zbog kojeg su mnogi bogati izgubili dio svog bogatstva su zapravo dva rata – Prvi i Drugi svjetski rat. Bombardirana su mnoga poduzeća i zgrade. Pored toga, imovina u obliku nekretnina, dionica i obveznica značajno je izgubila na vrijednosti u razdoblju između dva svjetska rata. Hiperinflacija iz 1923. također je izazvala naglo smanjenje bogatstva imućnih u Njemačkoj. Tijekom globalne ekonomske krize 1930-ih, poslovna imovina je također opala jer su mnoge kompanije izgubile vrijednost ili su morale u stečaj.

Takozvani Zakon o izjednačavanju tereta (Lastenausgleichsgesetz) u poslijeratnom razdoblju početkom pedesetih godina prošlog stoljeća, također je dodatno doprinio izjednačavanju imovine. Svatko tko je bio u stanju spasiti značajnu imovinu tijekom svjetskih ratova sada je morao uplatiti polovinu imovine (u roku od više od 30 godina) u kompenzacijski fond kao takozvani porez za izjednačavanje tereta. Novac je iskorišten za financijsku kompenzaciju onima koji su izgubili svoje bogatstvo u ratu. Ovaj porez učinio je Njemačku jednom od najegalitarističkih zemalja na početku poslijeratnog razdoblja.

Posljednjih desetljeća preraspodjela je zastala

Ali nakon toga, u proteklih 70 godina, bogati su postali još bogatiji, ali je i srednja klasa bila u stanju akumulirati više bogatstva i to jednako brzo. Ovo se dogodilo djelimice i zbog činjenice da je između 1950. i 1980. sve više ljudi kupovalo vlastite stanove. To je omogućilo srednjoj klasi da profitira od stalnog rasta cijena nekretnina.

S ove točke gledišta, bogatstvo je manje neravnomjerno raspoređeno nego prije Prvog svjetskog rata. Njemačka domaćinstva trenutno u prosijeku posjeduju imovinu vrijednu oko 420.000 eura. Ali ako pogledate koliko jedno domaćinstvo posjeduje, od čega polovina domaćinstava ima više, a ostala domaćinstva manje prihode, onda je rezultat imovina od svega 120.000 eura.To pokazuje da je bogatstvo nejednako raspoređeno – u korist imućne polovine stanovništva.

Siromašniji ostaju siromašni

Dakle, dok si polovina Nijemaca može priuštiti više, građani s nižim primanjima nisu akumulirali više imovine u posljednjih četrdeset godina. Točnije, prosječno bogatstvo siromašnije polovine Nijemaca krajem 1970-ih bilo je isto tako veliko – ili malo – kao i danas, naime oko 20.000 eura (prilagođeno inflaciji). Međutim, potraživanja iz socijalnog osiguranja se ne uzimaju u obzir.

S jedne strane, ovaj razvoj je bio posljedica činjenice da su prihodi jedva porasli, tako da je ova grupa stanovništva mogla štedjeti manje od bogatih. S druge strane, akumulirana štednja je manje ulagana u nekretnine ili dionice, a više u štedne račune ili police životnog osiguranja s nižim prinosima. Kao rezultat toga, socijalno ugrožena domaćinstva su imala malo učešća u brzom razvoju cijena nekretnina.

Dok se bogatstvo u bogatijoj polovini domaćinstava udvostručilo u posljednjih 25 godina, bogatstvo u manje bogatoj polovini se nije povećalo. Udio u ukupnoj imovini ove manje imućne polovine se skoro prepolovio s pet na tri posto. Drugim riječima, povećana je nejednakost u bogatstvu.

Neprecizna baza podataka

Ali kako to da je bogatstvo Nijemaca do sada podcijenjeno? Glavni problem s kojim se troje autora moralo suočiti bila je neprecizna situacija s podacima. Na primjer, teško je pravilno odmjeriti imovinu nekretnina.

Za porez, nekretnine u Njemačkoj se evidentiraju samo sa standardnim vrijednostima, ali one ni izbliza ne odgovaraju stvarnim tržišnim vrijednostima.Zato što su standardne vrijednosti utemeljene na vrijednostima iz 1964. godine (stare savezne pokrajine) ili čak 1935. godine (nove savezne pokrajine). Industrijske zone s visokim tržišnim cijenama se vrednuju prenisko na osnovu jedinstvene vrijednosti.

Savezni zavod za statistiku i Središnja banka Njemačke (Bundesbank) također podcjenjuju poslovnu imovinu, posebno onu obiteljskih poduzeća koja ne kotiraju na burzi, koja čine osnovu njemačke privrede, i stoga ne daju realnu sliku bogatstva imućnih.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu